{"id":2278,"date":"2018-10-15T22:58:28","date_gmt":"2018-10-15T20:58:28","guid":{"rendered":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278"},"modified":"2022-07-31T23:39:42","modified_gmt":"2022-07-31T21:39:42","slug":"vjeronauk-i-vjeroucitelji-u-skoli-reakcija-na-neka-pisanja-u-medijima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278","title":{"rendered":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima"},"content":{"rendered":"<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">Tekst koji slijedi izvorno je objavljen na portalu Bitno.net, pod naslovom:\u00a0<a href=\"https:\/\/www.bitno.net\/vijesti\/odgovor-na-nove-medijske-napade-na-vjeronauk-u-skolama\/\">Odgovor na tekst Ivana Marke\u0161i\u0107a: O ritualnom zazivanju izbacivanja vjeronauka iz \u0161kola i nedostatku argumenata<\/a><\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">Prije nekoliko dana na internetu je objavljen \u010dlanak naziva <em>Tko dr\u017ei vertikalu obrazovnog sustava \u2013 dr\u017eava ili Crkva?<\/em> autora dr. sc. Ivana Marke\u0161i\u0107a, na\u0161eg cijenjenog sociologa religije. \u010clanak je izvorno objavio Ve\u010dernji list<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>, a prenio je i portal Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, \u010diji je Marke\u0161i\u0107 \u010dlan. \u010clanak obra\u0111uje temu mjesta <em>Katoli\u010dkog vjeronauka<\/em> u \u0161kolskom sustavu. Me\u0111utim, u \u010dlanku se temi pristupa povr\u0161no, a s obzirom na tuma\u010denje zakonskog okvira proizvoljno i subjektivno. Ne sla\u017eu\u0107i se s onima koji takav pristup pisanju \u010dlanka, pa i samog dr. sc. Marke\u0161i\u0107a nazivaju raznim pogrdnim imenima, autor ovoga teksta \u017eeli po\u0107i drugim putem i pru\u017eiti prikaz nekih \u010dinjenica koje je Marke\u0161i\u0107 ili zaboravio provjeriti, ili namjerno ispustio, ili su mu posve nepoznate. Budu\u0107i da je tekst objavljen uz akademsku titulu dr. sc. Marke\u0161i\u0107a te je objavljen i na stranicama cijenjenog znanstvenog instituta, a da zbog toga ima svoju te\u017einu za svakog \u010ditatelja, reakcija na taj \u010dlanak je bila neophodna. Naime, i sam autor ovih redaka radi u \u0161kolskom sustavu, ali pripada i \u017eivom akademskom krugu, te je potrebno s jedne strane istaknuti pluralizam mi\u0161ljenja, ali s druge strane, i s\u00e2m taj krug odr\u017eati sigurnim od posljedica povr\u0161nih, subjektivnih ili neargumentiranih tvrdnji. Izravan povod za ovaj tekst je, dakle, \u010dlanak dr. sc. Marke\u0161i\u0107a, ali u mnogim dijelovima on nastoji biti reakcija na \u010dlanke kojima se svaku godinu ve\u0107 ritualnom dinamikom (paradoksa li!) napada ili vjeronauk u \u0161koli ili sami vjerou\u010ditelji, bez obaziranja na voljnu i slobodnu odluku roditelja i u\u010denika.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><strong>Nepostoje\u0107i problem pisma<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Marke\u0161i\u0107 svoj \u010dlanak zapo\u010dinje informacijom o nedavnom pismu predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, gosp. mr. don Josipa Peri\u0161a ravnateljima\/icama osnovnih \u0161kola na podru\u010dju Splitsko-makarske nadbiskupije. Na temelju samog tog pisma, ne obaziru\u0107i se na sadr\u017eaj i njegovu utemeljenost, Marke\u0161i\u0107 izvla\u010di zaklju\u010dak da je u RH upravo Crkva ta koja \u201edr\u017ei vertikalu obrazovnog sustava\u201c, jer se don Peri\u0161:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u201eosje\u0107aju\u0107i se ipak glavnim gazdom u hrvatskom obrazovnom sustavu, izravno obra\u0107a svojim podjarmljenim slugama, \u201eravnateljima\/icama osnovnih \u0161kola\u201c, dijele\u0107i im lekcije i zada\u0107e.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u010cinjenica je, a to bi svatko tko govori o temi \u0161kolstva trebao znati, da je sustav \u0161kolstva u RH decentraliziran (iako se o dostatnosti stupnja decentralizacije mo\u017ee raspravljati) u skladu s na\u010delom supsidijarnosti, te da \u0161kolama upravljaju \u0161kolski odbori, a ravnatelji su stru\u010dni i poslovodni voditelji, tj. odgovorni su za stru\u010dnost i zakonitost rada \u0161kole. Kada Marke\u0161i\u0107 prigovara \u0161to pismo nije upu\u0107eno Ministarstvu, te u tome vidi podjarmljivanje ravnatelj\u00e2, tada on \u010dini te\u0161ko razumljiv proma\u0161aj. Katehetski ured mjesne Crkve (a ne HBK) obratio se upravo onima kojima treba, s temom koja se ti\u010de upravo djelokruga ravnatelja: briga za o\u010duvanje postoje\u0107ih zakonskih propisa u radu \u0161kole. Mo\u017eemo se usput zapitati: da se kojim slu\u010dajem don Peri\u0161 ili \u010dak HBK obratio izravno Ministarstvu, \u0161to bi tek tada neki drugi pisali? Bi li se pla\u0161ilo ljude s mantrom napada na sekularnost ili bi se olako pribjeglo sada ve\u0107 pomodnoj ali karikaturalnoj tezi o dr\u017eavnom udaru? Doista, ne znamo \u0161to bi se u tom slu\u010daju pisalo, ali mo\u017eemo re\u0107i: obra\u0107anje ravnateljima, a ne izravno ministarstvu, primjeren je postupak, a ujedno je i potvrda crkvene vlasti da su ravnatelji rukovodni voditelji \u0161kole, potvrda njihove zakonske mjerodavnosti. U tom smislu pri\u010da o podjarmljivanju ravnatelj\u00e2 je proma\u0161ena.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Treba primijetiti i to da je pismo don Josipa Peri\u0161a temeljeno na, kako sam pi\u0161e, \u010destim prigovorima i upitima na situacije u n<em>ekim<\/em> \u0161kolama. Ne znamo odakle su niti kakvi prigovori, no znamo ovo: za nastavu <em>Katoli\u010dkog vjeronauka<\/em> u \u0161kolama vrijedi na\u010delo <strong>suodgovornosti<\/strong> civilnih i crkvenih vlasti prema vlastitom djelokrugu svake od njih. Stoga je \u010du\u0111enje nad vr\u0161enjem pripadaju\u0107eg dijela odgovornosti u najmanju ruku neozbiljno. No, Marke\u0161i\u0107 je i za tu svoju tvrdnju postavio vlastiti okvir uvode\u0107i u pri\u010du Ugovor Vlade RH i HBK o katoli\u010dkom vjeronauku, koji je domi\u0161ljato opisao:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u201eza hrvatsku dr\u017eavu uistinu duboko poni\u017eavaju\u0107i i samo za nju, ali ne i za Crkvu, obvezuju\u0107i ugovor\u201c.<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">O tome koliko je Ugovor za RH <em>poni\u017eavaju\u0107i <\/em>ne \u017eelimo raspravljati jer je rije\u010d o subjektivnom dojmu, no mora se prigovoriti ma\u0161tovitom zaklju\u010dku da je Ugovor obvezuju\u0107i samo za jednu stranu. Jednostavno re\u010deno: potpuna neistina. <em>Ugovor o katoli\u010dkom vjeronauku u javnim \u0161kolama i vjerskom odgoju u javnim pred\u0161kolskim ustanovama<\/em><a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> nije konvencija ili deklaracija me\u0111unarodnog tijela koju se RH jednostranim potpisom obvezuje obdr\u017eavati. Spomenuti <em>Ugovor<\/em> potpisale su Vlada RH i HBK kao dva zasebna pravno sposobna subjekta na podru\u010dju RH. Ugovor precizira ono \u0161to se ti\u010de nastave katoli\u010dkog vjeronauka u Ugovorima RH i Svete Stolice<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a>, te precizno navodi obveze svake strane, s izri\u010ditim navo\u0111enjem obveza crkvenih vlasti. Konkretno, Ugovor kao obvezu crkvenih vlasti navodi:<\/p>\n<ul style=\"text-align:justify;\">\n<li>Du\u017enost, zajedno sa \u0161kolskim vlastima pru\u017eiti roditeljima i u\u010denicima potrebne obavijesti o svrsi, sadr\u017eaju i ciljevima vjeronauka<\/li>\n<li>Izradu i predlaganje nastavnih planova i programa za predmet katoli\u010dki vjeronauk, koje potom treba odobiti nadle\u017eni ministar<\/li>\n<li><em>Imprimatur<\/em> ud\u017ebenika, uz slobodu vjerou\u010diteljima da izaberu jedan od vi\u0161e ponu\u0111enih<\/li>\n<li>dostavljanje Ministarstvu popis crkvenih u\u010dili\u0161ta na kojima se stje\u010du obrazovni stru\u010dni naslovi potrebnih za rad u nastavi katoli\u010dkog vjeronauka<\/li>\n<li>Izvje\u0161tavanje Ministarstva o svim promjenama vezanih za katoli\u010dki vjeronauk koje su u djelokrugu crkvene vlasti<\/li>\n<li>Briga za organizaciju civilnim zakonom obvezatnog trajnog usavr\u0161avanja vjerou\u010ditelja<\/li>\n<li>Sudjelovanje u povjerenstvu za rje\u0161avanje otvorenih pitanja<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align:justify;\">Te\u0161ko je shvatiti kako netko tko je pro\u010ditao Ugovor mo\u017ee do\u0107i do zaklju\u010dka da je obvezuju\u0107i samo za jednu stranu. Mogu\u0107e je da je rije\u010d o nerazumijevanju teksta, povr\u0161nom \u010ditanju ili o iskrivljavanju \u010dinjenica, za \u0161to \u017eelimo vjerovati da nije slu\u010daj.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><strong>Upis\/ispis s nastave katoli\u010dkog vjeronauka<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Kada se govori o nastavi katoli\u010dkog vjeronauka, \u010desto se, kao i u slu\u010daju pisma don Peri\u0161a, lome koplja oko tvrdnje da se vjeronauk, ukoliko ga roditelji izaberu, izjedna\u010dava u pravima i obvezama s obveznim predmetima, te da vjeronauk postaje obvezni predmet za one koji ga izaberu. Naizgled dvosmislena tvrdnja zapravo je vrlo jednostavna. Najprije: temeljno je na\u010delo da su <strong>svi<\/strong> izborni predmeti koje roditelj (i punoljetni u\u010denik) izabere za u\u010denika, nakon upisa obvezni za poha\u0111anje i polaganje.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">No, pitanja se najvi\u0161e javljaju kada se ponavlja tvrdnja o vjeronauku kao izbornom predmetu izjedna\u010denom s obveznim predmetima. Rije\u010d je, naime, o dvodimenzionalnosti predmeta Katoli\u010dki vjeronauk, u kojoj izbornost\/obvezatnost ovisi o subjektu \u0161kolskog procesa. Naime, u Ugovoru RH i Svete Stolice (\u010dl. 2) stoji:<\/p>\n<ol style=\"text-align:justify;\">\n<li>\n<blockquote><p>Po\u0161tuju\u0107i slobodu savjesti i odgovornost roditelja za odgoj svoje djece, svakome je zajam\u010deno pravo izbora vjeronauka.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<li>\n<blockquote><p>\u0160kolske vlasti, u suradnji s nadle\u017enim crkvenim vlastima, omogu\u0107it \u0107e roditeljima i punoljetnim u\u010denicima da izaberu vjeronauk pri upisu u \u0161kolu na na\u010din da njihova odluka ne bude povodom bilo kakvom obliku diskriminacije na podru\u010dju \u0161kolskoga djelovanja.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align:justify;\">Razlomljeno, ta dvodimenzionalnost vjeronauka izgleda ovako:<\/p>\n<ul style=\"text-align:justify;\">\n<li><strong>Obvezatnost se odnosi na \u0161kolu<\/strong>: <em>obveza<\/em> je \u0161kole zajam\u010diti i ponuditi roditeljima <em>izbor<\/em> nastave vjeronauka (ne samo katoli\u010dkog) kod upisa u \u0161kolu. Budu\u0107i da se upis u osnovnu \u0161kolu vr\u0161i samo jednom, roditeljev izbor<em> za<\/em> vjeronauk predstavlja za \u0161kolu <em>obvezu<\/em> osiguravanja i provo\u0111enja nastave vjeronauka za tu djecu kroz njihovo \u010ditavo osnovno \u0161kolovanje, pod jednakim uvjetima kao i za druge obvezne predmete. To se ti\u010de pogotovo prava i obveza u\u010denika i vjerou\u010ditelja koji su u civilnim zakonima<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> obvezama izjedna\u010deni s drugim u\u010diteljima i nastavnicima. <a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a><\/li>\n<li><strong>Izbornost se odnosi na roditelja\/u\u010denika<\/strong>: roditelji nemaju obvezu, ve\u0107 je nu\u017eno da postoji <em>sloboda izbora upisati ili ne <\/em> Tako\u0111er, izbornost naspram roditelja zna\u010di da je mogu\u0107e tra\u017eiti ispis, pod istim uvjetima koji vrijede i za druge izborne predmete. Na\u010din i uvjete ispisa u\u010denika s predmeta jednaki su kao za i sve druge izborne predmete, prema \u010dl. 27. <em>Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli<\/em>.<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align:justify;\">U odnosu na druge izborne predmete, dakle, vjeronauk se razlikuje u tome da se upis predmeta ne ponavlja svake godine, ve\u0107 se smatra va\u017ee\u0107im i obveznim za \u0161kolu za \u010ditavo osnovno \u0161kolovanje upisanog u\u010denika, ili do mogu\u0107eg ispisa. Sasvim je drugo pitanje za\u0161to takav status nemaju neki drugi izborni predmeti, primjerice informatika ili drugi strani jezik, budu\u0107i da su oko neki drugih pitanja vjeronauk i neki drugi predmeti izjedna\u010deni.<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\">[7]<\/a> Mo\u017eemo vjerovati da bi \u010de\u0161\u0107i i koordinirani zahtjevi stru\u010dnih aktiva u\u010ditelja tih predmeta doveli do toga da Ministarstvo u Zakon uvrsti takav oblik <em>izbornosti<\/em> i za neke druge izborne predmete. To bi, umjesto u\u010destalih napada na vjeronauk nekih komentatora, bili konstruktivni potezi umjereni na pobolj\u0161anje \u0161kolskog sustava.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><strong>Zapo\u0161ljavanje vjerou\u010ditelja i <em>missio canonica<\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">U svome \u010dlanku Marke\u0161i\u0107 ne zaobilazi niti \u010deste tvrdnje o zapo\u0161ljavanju vjerou\u010ditelja. On tvrdi:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u201evjerou\u010ditelji \u2026 ne postaju \u010dlanom nastavni\u010dkoga zbora izborom nakon provedenoga javnog natje\u010daja, nego dobivanjem kanonskoga mandata (missio canonica) nadle\u017enoga dijecezanskog biskupa. (\u2026) A to dalje zna\u010di da nitko od zaposlenika u toj \u0161koli ili pred\u0161kolskoj ustanovi, pa ni ravnatelj, ne zna i ne mo\u017ee znati tko je (u bilo kojem pogledu) osoba (mu\u0161karac ili \u017eena) koja dolazi u njihovu nastavni\u010dku zajednicu.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">Nadalje, o prestanku radnog odnosa vjerou\u010diteljima Marke\u0161i\u0107 tvrdi:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u201eOdluku o njihovu ostanku ili neostanku u obrazovnome sustavu dr\u017eave Hrvatske, svejedno na njihove dobre ili lo\u0161e nastavni\u010dke ili ljudske kvalitete, opet ne donosi nastavni\u010dka zajednica ili ravnatelj, nego nadle\u017eni dijecezanski biskup.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">U vezi s prvim treba re\u0107i: na\u010din zapo\u0161ljavanja u osnovnim i srednjim \u0161kolama definiran je ve\u0107 spomenutim Zakonom<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a>, \u010dlancima 105. \u2013 107. U \u010dl. 107., st. 11 definira se u kojim se sve uvjetima mo\u017ee <em>iznimno<\/em> zapo\u0161ljavati bez natje\u010daja, pod uvjetom da to nije du\u017ee od 60 dana. U tom su stavku navedeni i vjerou\u010ditelji (ne samo za katoli\u010dki vjeronauk!). \u0160to se vjeronauka ti\u010de, u vezi s tom iznimno\u0161\u0107u, nerijetko se doga\u0111aju nedoumice u praksi.<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a> I sam autor ovih redaka u nekoliko privremenih zaposlenja u \u0161koli zapo\u0161ljavan je na temelju tog st. 11., a s obzirom na du\u017einu trajanja zaposlenja (vi\u0161e ili manje od 60 dana), negdje je provo\u0111en natje\u010daj, a drugdje nije. Treba re\u0107i i to da je zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno, kao zamjena, unutar te iznimnosti \u010desti oblik zapo\u0161ljavanja, naj\u010de\u0161\u0107e zbog hitnosti situacije (bolovanja, porodiljni, iznenadni slobodni dani). Stoga <em>neznanje o osobi koja dolazi na rad u \u0161kolu<\/em> nije nepoznanica ravnateljima \u0161kola, ve\u0107 na neki na\u010din skoro svakodnevica, pa je neukusno takvim situacijama implicitno etiketirati vjerou\u010ditelje kao mogu\u0107e uljeze.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Treba istaknuti i to da se na radnom mjestu u\u010ditelja katoli\u010dkog vjeronauka u praksi gotovo uvijek zapo\u0161ljava najprije ugovorom na odre\u0111eno vrijeme, s privremenim mandatom crkvene vlasti, a tek nakon odre\u0111eno vremena i ugovorom sa \u0161kolom na neodre\u0111eno vrijeme s trajnim mandatom crkvene vlasti. Takav pristup omogu\u0107uje i \u0161kolskim i crkvenim vlastima da donesu kona\u010dnu prosudbu unutar svojih djelokruga o kvaliteti i prikladnosti vjerou\u010ditelja koji se zapo\u0161ljava.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">S druge pak strane, kompetencije potrebne za nastavu vjeronauka (ne samo katoli\u010dkog) koje proizlaze iz ste\u010denog obrazovanja, prema Zakonu se utvr\u0111uju posebnim ugovorima s vjerskim zajednicama (\u010dl. 105). Za katoli\u010dki vjeronauk to je ve\u0107 spomenuti Ugovor Vlade RH i HBK. Taj ugovor, izme\u0111u ostaloga, u \u010dl. 5. definira:<\/p>\n<ol style=\"text-align:justify;\">\n<li>\n<blockquote><p>Katoli\u010dki vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je dijecezanski biskup izdao ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica) i koji ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s va\u017ee\u0107im propisima Republike Hrvatske.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<li>\n<blockquote><p>Kad mjerodavne \u0161kolske i crkvene vlasti utvrde potrebu, dijecezanski biskup odre\u0111uje prikladnu osobu za izvo\u0111enje vjeronauka, odnosno vjerskoga odgoja.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align:justify;\">Vrijedi spomenuti i da Ugovor RH i Svete Stolice u \u010dl. 3. navodi:<\/p>\n<ol style=\"text-align:justify;\">\n<li>\n<blockquote><p>Katoli\u010dki vjeronauk predaju kvalificirani vjerou\u010ditelji koji su po sudu crkvene vlasti prikladni za to i koji zadovoljavaju odgovaraju\u0107e odredbe zakonodavstva Republike Hrvatske, pridr\u017eavaju\u0107i se svih du\u017enosti i prava koja iz toga proizlaze.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align:justify;\">Jasno je vidljivo da je svatko du\u017ean i u trenutku zaposlenja i u tijeku radnog odnosa, da bi (p)ostao vjerou\u010ditelj, zadovoljavati i pridr\u017eavati se propisa civilnog zakonodavstva RH. O tome brigu vodi ravnatelj sa \u0161kolskim odborom i uredom Dr\u017eavne uprave\/Gradskim uredom. Spomenuti ugovori jasno definiraju na \u0161to se odnose odluke dijecezanskog biskupa, tj. biskupijskih katehetskih ureda u pogledu radnog odnosa vjerou\u010ditelja. Naime, jasno je navedeno da crkvena vlast (biskup po katehetskom uredu) odlu\u010duje o <em>prikladnosti<\/em> kandidata, a ta prikladnost koju prosu\u0111uje crkvena vlast kanonskim mandatom, kako je navedeno, odnosi se na:<\/p>\n<ol style=\"text-align:justify;\">\n<li>Prema Ugovoru RH i Svete Stolice: prikladnost s obzirom na crkvene zakone i odredbe u pitanjima sadr\u017eaja vjerskoga odgoja i obrazovanja (\u010dl. 7)<\/li>\n<li>Prema Ugovoru Vlade RH i HBK: prikladnost s obzirom na ispravnost nau\u010davanja i s obzirom na osobno \u0107udore\u0111e (\u010dl. 5) koje je od velike va\u017enosti s obzirom na vjerski odgoj i obrazovanje<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align:justify;\">Crkvena vlast, dakle, kanonskim mandatom jam\u010di \u0161kolskoj vlasti da kandidat za vjerou\u010ditelja ima stru\u010dne kompetencije potrebne za ispunjavanje ciljeva katoli\u010dkog vjeronauka definiranih Nastavnim planom i programom Ministarstva. Ujedno jam\u010di da kandidat ima osobne odlike koje su bitno povezane s ciljevima katoli\u010dkog vjeronauka, a time i ciljevima \u0161kole. Marke\u0161i\u0107, naime, tvrdi da opoziv mandata zbog manjka \u0107udore\u0111a (npr. poku\u0161aj <em>drugog braka <\/em>nakon rastave) zna\u010di da se dr\u017eava obvezala ne \u0161tititi gra\u0111ane i javne slu\u017ebenike od odluka crkvene vlasti, \u010dak i ako imaju kompetencije za rad u \u0161koli. Me\u0111utim, Marke\u0161i\u0107 propu\u0161ta vidjeti da se kompetencije za rad na mjestu vjerou\u010ditelja, budu\u0107i da je konfesionalne naravi, nerazdvojivo ti\u010du i osobnog \u0107udore\u0111a. O tome je jasno re\u010deno i u Odluci Ustavnog suda RH<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a> o slu\u010daju koji Marke\u0161i\u0107 imenom i prezimenom navodi u svome tekstu. O tom zahtjevu osobnog \u0107udore\u0111a, koji je za podru\u010dje obrazovanja prisutan u ugovorima sa svim vjerskim zajednicama, u Odluci Ustavnog suda stoji napisano:<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">\u201eTaj zahtjev [osobnog \u0107udore\u0111a u skladu s vjerskim na\u010delima], s obzirom na prirodu njihovog posla i vezanost s misijom proklamiranja crkvenog nauka, prema ocjeni Ustavnog suda, nije prevelik teret za osobe koje kao svoj \u017eivotni poziv izaberu zvanje vjerou\u010ditelja. Odre\u0111ivanje prikladnosti vjerou\u010ditelja od strane mjerodavne crkvene vlasti konkretizacija je slobode djelovanja crkve i prava na vjersku slobodu koja uklju\u010duje pravo roditelja na vjerski odgoj djece.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align:justify;\">Treba uz ovo re\u0107i i to kako i sa strane civilnog zakonodavstva, prema spomenutom Zakonu, u \u0161koli ne mo\u017ee biti zaposlena osoba koja je osu\u0111ena za kaznena djela protiv braka, obitelji, imovine, vrijednosti za\u0161ti\u0107enih me\u0111unarodnim pravom i sl. (\u010dl. 106.). Dakle, otkaz ugovora o radu zbog nedostatka pravom utvr\u0111enih osobnih odlika nije povlastica crkvene vlasti, ve\u0107 je to pitanje definirano i civilnim zakonodavstvom. Svaki u\u010ditelj, a napose vjerou\u010ditelj, budu\u0107i da je odgojni suradnik u \u0161koli, svjedok je onoga \u0161to pou\u010dava, prakti\u010dni primjer sadr\u017eaja i zato civilnim i crkvenim pravom utvr\u0111ene potrebne osobne odlike pripadaju u kompetencije za rad i nerazdvojno su vezane uz ciljeve odgojno-obrazovnog procesa.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Kona\u010dno, sve ono \u0161to se ti\u010de civilnog zakonodavstva u djelokrugu je \u0161kolskih vlasti koje odlu\u010duju o sklapanju ugovora o radu s vjerou\u010diteljem kao i o otkazu tog ugovora. \u0160kolske vlasti odlu\u010duju i o potrebi za radnim mjestom vjerou\u010ditelja<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a> i o sklapanju ugovora o radu, kao i o ispravnom izvr\u0161avanju du\u017enosti definiranih civilnim zakonodavstvom. Kada Marke\u0161i\u0107 tvrdi da \u0161kolske vlasti ne znaju koje kompetencije ima osoba kojoj crkvena vlast daje mandat, tada on jednostavno nije u pravu. Op\u0107e kompetencije potrebne za rad u \u0161koli i za mjesto vjerou\u010ditelja jasno su definirane civilnim zakonodavstvom, pravilnicima, kao i Ugovorima sa Svetom Stolicom i HBK. \u0160kolske vlasti moraju bdjeti da svatko tko se zapo\u0161ljava u \u0161koli, pa tako i vjerou\u010ditelji, imaju te propisane kompetencije i ugovor o radu ponuditi samo onima koji taj uvjet zadovoljavaju.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Dakle, ugovor o radu za mjesto u\u010ditelja Katoli\u010dkog vjeronauka ne mo\u017ee se sklopiti s osobom koja nema kanonski mandat, ali \u0161kolske vlasti mogu odbiti sklopiti ugovor s osobom koja, iako ima va\u017ee\u0107i kanonski mandat, ne zadovoljava odredbe civilnog zakonodavstva ili ciljeve odgoja i obrazovanja u \u0161koli. U takvim se slu\u010dajevima, koji se u praksi doga\u0111aju, najbolje se o\u010dituje <em>suodgovornost<\/em> \u0161kolskih i crkvenih vlasti za nastavu katoli\u010dkog vjeronauka.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Kao zanimljivu \u010dinjenicu dobro je istaknuti i to da je 2017. na jednom stru\u010dnom skupu vjerou\u010ditelja u Zagrebu istaknuta ideja da se, kod zapo\u0161ljavanja na novo radno mjesto vjerou\u010ditelja, imenuju tri osobe koje crkvena vlast smatra <em>prikladnima<\/em>, te da ravnatelji nakon razgovora s tim osobama odlu\u010de s kojom \u0107e sklopiti ugovor o radu. Ta ideja je potpuno unutar okvira oba Ugovora i civilnog zakonodavstva te pokazuje spremnost na prilagodbu potrebama \u0161kole. S druge strane, ta ideja ima slabe strane u tome da je takvo \u0161to mogu\u0107e tek u slu\u010daju novih radnih mjesta ili zaposlenja na neodre\u0111eno vrijeme bez prethodnog zaposlenja na odre\u0111eno (\u0161to je rijetkost). Druga se slabost nalazi u tome da u nekim biskupijama \u010desto nedostaje vjerou\u010ditelja ili onih koji se mogu javiti na razgovor<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\">[12]<\/a>, pa se ne mogu imenovati predvi\u0111ene tri osobe. Autoru ovih redaka nije poznato je li se u me\u0111uvremenu zapo\u010delo s takvom praksom, no svakom slu\u010daju, ovaj prijedlog se \u010dini dobrom idejom \u010dija bi \u010de\u0161\u0107a provedba u praksi, kada je to mogu\u0107e, ostavila dobre plodove, uklonila nedoumice i olake optu\u017ebe za podobnosti, a i same bi vjerou\u010ditelje poticala na porast kvalitete rada.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Treba re\u0107i jo\u0161 i ovo: iako nisu jedini, roditelji su prvi i glavni odgojitelji i \u0161kolovatelji svoje djece. Odgoj i obrazovanje su njihova neotu\u0111iva obveza i pravo. \u0160kola je sredstvo roditelja u izvr\u0161avanju tog prava-obveze.<a href=\"#_ftn13\" name=\"_ftnref13\">[13]<\/a> \u0160kola je du\u017ena po\u0161tivati obiteljski \u017eivot u\u010denika i sura\u0111ivati s roditeljem u suradnji sa svim ostalim \u010dimbenicima odgoja i obrazovanja. Po\u0161tivati obiteljski \u017eivot u\u010denika zna\u010di i po\u0161tivati slobodnu odluku roditelja o upisu\/neupisu na nastavu vjeronauka ili kojeg drugog izbornog predmeta. Ukoliko roditelj upi\u0161e svoje dijete na nastavu konfesionalnog vjeronauka, \u0161kola \u0107e taj izbor po\u0161tovati i u po\u0161tivanju o\u010dekivanja roditelja od vjerske vlasti u njihovom dijelu odgovornosti za nastavu. Ta o\u010dekivanja ti\u010du se i sadr\u017eaja vjerskog odgoja i o\u010dekivanja osobnog \u0107udore\u0111a. U svojim potrebama i nedoumicama, roditelji uvijek moraju imati slobodu obra\u0107anja vlasti nadle\u017enoj za stvar o kojoj \u017eele govoriti, a ta vlast mora imati slobodu i pravo da u ime roditelja informira, poti\u010de i sura\u0111uje s onom drugom. To je djelovanje u suodgovornosti. To je, \u0161to se ti\u010de katoli\u010dkog vjeronauka, jasno definirano svim ugovorima koji se na nj odnose.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><strong>Zaklju\u010dno<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Upis djece na katoli\u010dki vjeronauk, kako je re\u010deno u Ugovoru sa Svetom Stolicom, ne smije biti povodom bilo kakvom obliku diskriminacije na podru\u010dju \u0161kolskoga djelovanja<strong>. <\/strong>Brigu za to imaju svi sudionici tog procesa i prema svim sudionicima. Umjesto da se svake godine etiketira ili ritualno zaziva izbacivanje vjeronauka iz \u0161kole i time se ukloni jedini predmet u kojemu je etika nosiva dimenzija, javno pisanje mnogih a napose \u010dlanova visokog akademskog kruga trebalo bi i\u0107i u smjeru da se tra\u017ei predmet eti\u010dkog odgoja i obrazovanja i za one koji ne odabiru niti jedan oblik vjeronauka. Tek to je bi pokazalo da se bore za jednake mogu\u0107nosti i protiv diskriminacije. Jer, kakva je to borba za <em>jednake mogu\u0107nosti<\/em> kojom se tra\u017ei da nitko nema mogu\u0107nosti? Ako se \u010dini da vjeronauk ili vjerou\u010ditelji u ne\u010demu prednja\u010de u odnosu na ostale izborne predmete\/u\u010ditelje, potrebno je i\u0107i u smjeru tra\u017eenja tih mogu\u0107nosti i za druge izborne predmete\/u\u010ditelje. Umjesto da se vjeronauk u javnim komentarima promatra sa zavi\u0161\u0107u koja jedva \u010deka da <em>susjedu ugine krava<\/em> i koja likuju\u0107i komentira nesmotrenosti, proma\u0161aje i te\u0161ke grijehe onih zadu\u017eenih za vjeronauk, nastojanja bi bilo dobro usmjeriti da u vjeronauku, pa i drugim predmetima, promatramo primjere dobre prakse i dobrih rje\u0161enja koja bi se mogla primijeniti na sve.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\">Va\u017eno je primijetiti kako bez na\u010dela <em>suradnje<\/em>, <em>supsidijarnosti<\/em> i <em>suodgovornosti<\/em> sa svim \u010dimbenicima procesa \u0161kola jednostavno ne postoji kao takva. Vrijeme centraliziranog \u0161kolstva u kojemu je sama vlast (bilo dr\u017eavna bilo vjerska) uzurpacijom prava i prvenstva roditelja s\u00e2ma bila prvi i nedodirljivi odgojitelj sre\u0107om je iza nas, o kojemu god razdoblju povijesti da govorimo. Me\u0111utim, opetovani \u010dlanci kojima se rasprava o \u0161kolskom sustavu neprestano usmjerava prema oduzimanju nekih mogu\u0107nosti, umjesto prema konstruktivnoj raspravi o pobolj\u0161anju \u0161kolstva, svjedo\u010de da smo jo\u0161 uvijek nismo usvojili bitno druk\u010diji duh. Pred nama je tek prihvatiti puni smisao i zna\u010denje izraza <em>vrijeme suodgovornosti<\/em>. Suodgovornost je na\u010din \u017eivota \u010dovjeka, napose u suvremenom svijetu. Promicati suradnju i suodgovornost obveza je svih. Neka <em>i ovaj<\/em> tekst bude skromni doprinos tome.<\/p>\n<p style=\"text-align:right;\"><em>Ivan Glavini\u0107<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tko-drzi-vertikalu-obrazovnog-sustava-drzava-ili-crkva-1273538%20(13\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tko-drzi-vertikalu-obrazovnog-sustava-drzava-ili-crkva-1273538 (13<\/a>. X. 2018.)<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> <a href=\"http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/medunarodni-ugovori\/60-katolickivjeronaukugovor\" rel=\"nofollow\">http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/medunarodni-ugovori\/60-katolickivjeronaukugovor<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> <a href=\"http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/medunarodni-ugovori\/59-svetastolicairh01\" rel=\"nofollow\">http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/medunarodni-ugovori\/59-svetastolicairh01<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Izrazom <em>civilni zakoni<\/em> slu\u017eimo se kao kra\u0107im pojmom za pozitivne zakone Republike Hrvatske.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> Dvodimenzionalnost vjeronauka mogla je biti i uzrokom zabune koja je o\u010ditovana uz ishitreno pismo Katehetskog ureda Po\u017ee\u0161ke biskupije i popratne komentare nekih drugih sudionika obrazovnog procesa.\u00a0 Sre\u0107om, ta je zabuna brzo otklonjena.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.zakon.hr\/z\/317\/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli\" rel=\"nofollow\">https:\/\/www.zakon.hr\/z\/317\/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> Vidi <em>Pravilnik o o tjednim radnim obvezama u\u010ditelja i stru\u010dnih suradnika u osnovnoj \u0161koli<\/em> <a href=\"https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2014_03_34_613.html\" rel=\"nofollow\">https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2014_03_34_613.html<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Za radno-pravni status vjerou\u010ditelja i pripadaju\u0107im Pravilnikom:\u00a0 <a href=\"http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/zakoni-i-pravilnici\/66-radnopravnistatusvjeroucitelja\" rel=\"nofollow\">http:\/\/www.nku.hbk.hr\/index.php\/dokumenti\/zakoni-i-pravilnici\/66-radnopravnistatusvjeroucitelja<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Za ovo bi pitanje bilo dobro tra\u017eiti sastanak zajedni\u010dke komisije koja bi pobolj\u0161ala i precizirala odredbe iz navedenog stavka, kako bi praksa bila potpuno ujedna\u010dena.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> <a href=\"https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2013_06_69_1377.html\" rel=\"nofollow\">https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2013_06_69_1377.html<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref11\" name=\"_ftn11\">[11]<\/a> Ugovorom Vlade RH i HBK u \u010dl. 5 definirano je: \u201eZa formiranje razrednoga odjela odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvo\u0111enje nastave katoli\u010dkoga vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) u\u010denika.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref12\" name=\"_ftn12\">[12]<\/a> Autor ovih redova, primjerice, zbog invaliditeta i adrese stanovanja ograni\u010den je u mogu\u0107nostima zaposlenja uvjetima prijevoza. Zbog toga nerijetko propu\u0161ta prilike za zaposlenja na odre\u0111eno, budu\u0107i da \u010desto nije u mogu\u0107nosti niti do\u0107i do \u0161kole u kojoj bi se zaposlio jer nema osiguran prijevoz.<\/p>\n<p style=\"text-align:justify;\"><a href=\"#_ftnref13\" name=\"_ftn13\">[13]<\/a> Katastrofalna je \u010dinjenica da se u javnoj raspravi o reformi obrazovanja nije dalo istaknuto mjesto roditeljima te da je Ministarstvo u odre\u0111enim stvarima izravno uklju\u010dilo u\u010denike, ali ne i roditelje. Roditelj nije usputni \u010dimbenik obrazovanja, ve\u0107 prvi i glavni, te je ujedno i stup obrane od politi\u010dkog utjecaja dr\u017eavne vlasti na u\u010denike. To \u0107e re\u0107i, kada neka politi\u010dka vlast izravno ostvaruje kontakt s u\u010denikom, ne mare\u0107i za <em>pravo-obvezu<\/em> roditelja, tada obrazovanju prijeti opasnost od politi\u010dke ideologizacije od strane trenuta\u010dno vlada\u0107uje politike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tekst koji slijedi izvorno je objavljen na portalu Bitno.net, pod naslovom:\u00a0Odgovor na tekst Ivana Marke\u0161i\u0107a: O ritualnom zazivanju izbacivanja vjeronauka iz \u0161kola i nedostatku argumenata Prije nekoliko dana na internetu je objavljen \u010dlanak naziva Tko dr\u017ei vertikalu obrazovnog sustava \u2013 dr\u017eava ili Crkva? autora dr. sc. Ivana Marke\u0161i\u0107a, na\u0161eg cijenjenog sociologa religije. \u010clanak je izvorno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":78725290,"featured_media":2279,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_coblocks_attr":"","_coblocks_dimensions":"","_coblocks_responsive_height":"","_coblocks_accordion_ie_support":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_wpcom_ai_launchpad_first_post":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[683901615],"tags":[],"class_list":["post-2278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno-u-domovini"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.3 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tekst koji slijedi izvorno je objavljen na portalu Bitno.net, pod naslovom:\u00a0Odgovor na tekst Ivana Marke\u0161i\u0107a: O ritualnom zazivanju izbacivanja vjeronauka iz \u0161kola i nedostatku argumenata Prije nekoliko dana na internetu je objavljen \u010dlanak naziva Tko dr\u017ei vertikalu obrazovnog sustava \u2013 dr\u017eava ili Crkva? autora dr. sc. Ivana Marke\u0161i\u0107a, na\u0161eg cijenjenog sociologa religije. \u010clanak je izvorno [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-10-15T20:58:28+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-07-31T21:39:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"640\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Kratki ogledi\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278\"},\"author\":{\"name\":\"Kratki ogledi\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"headline\":\"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima\",\"datePublished\":\"2018-10-15T20:58:28+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-31T21:39:42+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278\"},\"wordCount\":3983,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2018\\\/10\\\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1\",\"articleSection\":[\"Aktualno u domovini\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278\",\"name\":\"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2018\\\/10\\\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1\",\"datePublished\":\"2018-10-15T20:58:28+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-31T21:39:42+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2018\\\/10\\\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2018\\\/10\\\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1\",\"width\":5092,\"height\":3183},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2278#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\",\"name\":\"KRATKI OGLEDI\",\"description\":\"... i oni malo du\u017ei\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"alternateName\":\"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\",\"name\":\"Kratki ogledi\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"width\":207,\"height\":214,\"caption\":\"Kratki ogledi\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\"},\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/kratkiogledi.wordpress.com\",\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kratkiogledi\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kratkiogledi\\\/\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?author=78725290\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI","og_description":"Tekst koji slijedi izvorno je objavljen na portalu Bitno.net, pod naslovom:\u00a0Odgovor na tekst Ivana Marke\u0161i\u0107a: O ritualnom zazivanju izbacivanja vjeronauka iz \u0161kola i nedostatku argumenata Prije nekoliko dana na internetu je objavljen \u010dlanak naziva Tko dr\u017ei vertikalu obrazovnog sustava \u2013 dr\u017eava ili Crkva? autora dr. sc. Ivana Marke\u0161i\u0107a, na\u0161eg cijenjenog sociologa religije. \u010clanak je izvorno [&hellip;]","og_url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278","og_site_name":"KRATKI OGLEDI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_published_time":"2018-10-15T20:58:28+00:00","article_modified_time":"2022-07-31T21:39:42+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1","width":1024,"height":640,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Kratki ogledi","twitter_card":"summary_large_image","schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278"},"author":{"name":"Kratki ogledi","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"headline":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima","datePublished":"2018-10-15T20:58:28+00:00","dateModified":"2022-07-31T21:39:42+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278"},"wordCount":3983,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1","articleSection":["Aktualno u domovini"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278","name":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima - KRATKI OGLEDI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1","datePublished":"2018-10-15T20:58:28+00:00","dateModified":"2022-07-31T21:39:42+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#primaryimage","url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1","contentUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1","width":5092,"height":3183},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2278#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/kratkiogledi.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vjeronauk i vjerou\u010ditelji u \u0161koli \u2013 reakcija na neka pisanja u medijima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/","name":"KRATKI OGLEDI","description":"... i oni malo du\u017ei","publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"alternateName":"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238","name":"Kratki ogledi","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","contentUrl":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","width":207,"height":214,"caption":"Kratki ogledi"},"logo":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png"},"sameAs":["http:\/\/kratkiogledi.wordpress.com","https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","https:\/\/www.instagram.com\/kratkiogledi\/"],"url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?author=78725290"}]}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p5B00O-AK","jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/claudio-testa-613394-unsplash.jpg?fit=5092%2C3183&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/78725290"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2278"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2282,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2278\/revisions\/2282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}