{"id":2598,"date":"2019-08-20T00:37:22","date_gmt":"2019-08-19T22:37:22","guid":{"rendered":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598"},"modified":"2022-07-31T23:40:43","modified_gmt":"2022-07-31T21:40:43","slug":"o-politici-i-o-propovijedi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598","title":{"rendered":"O politici i o propovijedi"},"content":{"rendered":"

Moj kolega po zanimanju i peru, Marin Mileti\u0107, ovih je dana ustvrdio kako je \u201eVelika Gospa opet uzburkala duhove u Hrvatskoj<\/a>\u201c. To je posve to\u010dno, ali u isto vrijeme nije nimalo neobi\u010dno. Svi kr\u0161\u0107anski blagdani podrazumijevaju \u201euzburkane duhove\u201c i to ve\u0107 u izvornim doga\u0111ajima. Vijest o uskrsnu\u0107u Isusovu uzburkala je duhove u Jeruzalemu i me\u0111u apostolima, vijest o ro\u0111enju Kralja nad kraljevima uzburkala je duhove svjetskih mudraca i vladara, Silazak Duha nad Crkvu uzburkao je duhove me\u0111u svjedocima i tako dalje. Uzburkani duhovi prate slavlja svetkovina toliko dugo da je pravo \u010dudo kada izostanu. Suvremeno doba medija, dru\u0161tvenih mre\u017ea i brzog protoka (dez)informacija mo\u017eda nam daje dojam ja\u010de uzburkanosti, ali ne mijenja osnovnu paradigmu da Bo\u017eje otajstvo pokre\u0107e sve duhove, oni radosne, one drhte\u0107e i one jednom uspavane, a sada uzburkane. To je divna stvarnost u kojoj Bo\u017eje otajstvo doti\u010de sve, premda ne odgovaraju svi na isti na\u010din. Pa ipak, tu\u017ena je stvarnost da u na\u0161e vrijeme ta slavlja prate i namjerno uzburkavanje duhova i to u onome u \u010demu nemira ne bi trebalo biti. Rije\u010d je o tome da si pojedinci uzimaju pravo odrediti kako \u0107e i \u010dime svetkovina uzburkati duhove. Oni, a ne Duh Sveti. Neka se ipak nitko ne smatra imunim na ovu napast; svi smo skloni raditi to, od razine razgovora s poznanikom, do najvi\u0161e razine. To je napast s kojom se svi borimo (ili se trebamo boriti), pa ne treba nikoga \u010duditi ako neki ili mnogi pokleknu.<\/p>\n

Medijski senzacionalizam i komentari<\/h5>\n

Po obi\u010daju, slavlja velikih svetkovini u Hrvatskoj prati veliki broj medija. Na\u017ealost, malo koji zbog same svetkovine. Malo koji (zapravo, nijedan) medij ne komentira izbor \u010ditanja, simbole na liturgijskom ruhu, oko oltara, pjesme, tekstove molitava\u2026 Mediji dolaze na slavlja velikih svetkovina uglavnom radi homilije. I, budimo posve otvoreni, homilije pritom slu\u0161aju kao govor, a ne vjerski i bogoslu\u017eni \u010din. Izvje\u0161tavaju o njima kao \u0161to izvje\u0161tavaju o svim drugim javnim govorima, podvrgavaju ih istim metodama prosudbe i na njih tra\u017ee komentare, po mogu\u0107nosti one koji \u0107e \u0161to ja\u010de odjeknuti. Takav pristup, iako ne mora odmah biti ozna\u010den kao zloban, mo\u017eda je plod nepismenosti glede kr\u0161\u0107anskog bogoslu\u017eja (malo je novinara \u0161kolovanih za to podru\u010dje!), mo\u017eda je plod profesionalne navike, mo\u017eda je namjerno podgrijavanje vatre. Medijima se ne treba \u010duditi. Temelj njihovog postojanja, djelovanja i financijskog poslovanja je gledanost\/\u010ditanost i oni ju \u017eele posti\u0107i u svim temama, donose\u0107i uvijek ne\u0161to novo i bombasti\u010dno u razvoju situacije. Potenciranje javnog konflikta jedan je od provjerenih na\u010dina za posti\u0107i takvo \u0161to. To svakako nije jedini na\u010din, ali je \u010dest. Zato rije\u010di u naslovima poput \u201eskandalozna izjava\u201c, \u201ekontroverzna propovijed\u201c, \u201ebolesni ispad\u201c i sl. nisu iznena\u0111uju\u0107e. U izvje\u0161tavanju o propovijedima ili politi\u010dkim neistomi\u0161ljenicima ne ustru\u010davaju se slu\u017eiti ni metodama obavje\u0161tajaca, ni prekrajanjem stvarnosti ni posve la\u017enim izvje\u0161tavanjem. No, to je dvostrana pri\u010da. Novinari se ne trebaju \u010duditi ako im zbog takvog na\u010dina djelovanja opada povjerenje kod gra\u0111ana, ako ih javnost (novinari i mediji nisu javnost<\/em>, iako \u010desto to tvrde!) percipira kao one koji donose samo crnilo i koji hrane negativnosti. \u0160tovi\u0161e, onda kada se novinari koji djeluju na opisan na\u010din bune i pljuju protiv takve kritike medija, tada ba\u0161 zatvaraju taj krug crnila i negativnosti.<\/p>\n

\u0160to obi\u010dan \u010dovjek, \u010ditatelj i gledatelj, mo\u017ee u\u010diniti ako ne \u017eeli biti dio tog kruga negativnosti na kojega ne mo\u017ee izravno utjecati? Mo\u017ee po\u0107i na izvore. \u010citati izvorne homilije, govore, tekstove, a ne sa\u017eetke i dojmove novinara. Koliko je to va\u017eno mogli smo vidjeti i ove Velike Gospe, na primjeru izvje\u0161taja o propovijedi nadbiskupa Hrani\u0107a i biskupa Ko\u0161i\u0107a. No, ovdje ne \u017eelim pisati o medijima, ve\u0107 o trajno napetom odnosu politike i homilije.<\/p>\n

Ovom se temom bavim na razli\u010ditim poljima svog \u017eivota, jer mi je odnos Crkve i svijeta, tj. vjerskog i dru\u0161tvenog osobito draga tema. Ipak, na trenutno pisanje o ovoj temi potaknula me izjava ministrice obrazovanja. Ona je, naime, po drugi puta (koliko mi je poznato) poru\u010dila biskupima katoli\u010dke Crkve da \u201eona ima svoju nadle\u017enost, a oni imaju svoje nadle\u017enosti\u201c. Drugim rije\u010dima, neizravno i izme\u0111u redova, ali sasvim jasno, poru\u010dila je Crkvi da izvoli \u0161utjeti o bitnim dru\u0161tvenim temama (precizno: o odgoju i obrazovanju). Poru\u010dila je neizravno i da su te teme njezina isklju\u010diva nadle\u017enost.<\/em> O tome kako odgoj i obrazovanje nije ni\u010dija nadle\u017enost, ve\u0107 odgovornost ve\u0107 sam pisao (vidi ovdje<\/a>). Ponovimo: Odgoj i obrazovanje su odgovornost najprije roditelja i to im prvenstvo nitko, pa ni Crkva niti dr\u017eava ne mogu oduzeti niti ih mogu isklju\u010diti iz tih procesa. Zatim je odgovornost svih socijalizacijskih, odgojnih i obrazovnih \u010dimbenika u dru\u0161tvu, pri \u010demu je jasno da u nabrojanome, pored ostalih subjekata, i Crkva (vjerske zajednice) ima veliku ulogu.<\/p>\n

Onaj tko ne \u017eeli dijeliti tu odgovornost, tko smatra da po pitanju odgoja i obrazovanja ne treba savez svih tih subjekata, tko drugoga izbacuje iz procesa za korist prakticiranja svoje mo\u0107i, tome nije mjesto u tom procesu. Bilo da se radi o Crkvi, bilo o dr\u017eavi, bilo o sindikatima, udrugama, u\u010diteljima (\u0161to sam i sam) ili kome drugome: tko nije spreman graditi odgojno-obrazovni savez<\/em> i dijeliti odgovornost, ne misli o dobru djece i tada uistinu nema \u0161to tra\u017eiti u tom podru\u010dju. Kada se, naime, odgovornost tu ne dijeli, rizik od monopola je velik, a pogotovo je velik kada politi\u010dka vlast pove\u0107ava svoju mo\u0107 u tim procesima. Tada postoji velika opasnost od pretvaranja odgoja i obrazovanja u ideolo\u0161ki ili kakav drugi poligon aktualne politi\u010dko-strana\u010dke strukture na vlasti. Zato sve svi mi trebamo bojati kada se ijednom va\u017enom dru\u0161tvenom subjektu upu\u0107uju poruke da se ne petlja u odgoj i obrazovanje. To su poruke kojima ne smije biti mjesta u dru\u0161tvu. O budu\u0107nosti djece i time na\u0161eg dru\u0161tva svi trebamo brinuti i razmi\u0161ljati, davati prijedloge i kritike.<\/p>\n

Politika<\/strong><\/h4>\n

Politika je dru\u0161tveno djelovanje: utemeljeno je u ljudima kao dru\u0161tvenim bi\u0107ima i usmjereno prema op\u0107em dobru. U tome politika ima svoj smisao i izvan tog smisla mo\u017ee postojati tek karikatura politike. Stoga je ministrica obrazovanja izrekla sadr\u017eajno i smisleno praznu usporedbu nadle\u017enosti ministra i biskupa (Crkve). Politika, naime, nije ni\u010dija posebna nadle\u017enost koja bi isklju\u010divala druge. Ona nije tek ne\u010diji posao. Politika je kao dru\u0161tveno djelovanje na\u010din postojanja ljudskih bi\u0107a. \u010covjek je u sr\u017ei dru\u0161tveno i politi\u010dko bi\u0107e. Politika i dru\u0161tvena pitanja nisu njegova nadle\u017enost, ve\u0107 su njegov na\u010din samoostvarivanja kao \u010dovjeka. Zbog toga u demokraciji vlast proizlazi iz i pripada narodu \u2013 ljudima, a ne uskoj grupi mo\u0107nika. Ljudi, kao politi\u010dka bi\u0107a, biraju neke me\u0111u sobom koji imaju zadatak prakti\u010dno urediti prostor slobode i prava, ali pritom ne bez glasa naroda, nego upravo na temelju njega. Danas se ovakve tvrdnje mogu posprdno nazivati populizmom, ali od te ideje se ne smije odustati. U suprotnom\u2026 prolistajte ud\u017ebenike povijesti.<\/p>\n

Dru\u0161tvena pitanja, dakle, nisu isklju\u010divo rezervirana za odre\u0111ene skupine. Ona su sva\u010dija pitanja i sva\u010dija briga. Svi imaju pravo i du\u017enost, kako ve\u0107 mogu, doprinositi ure\u0111enju dru\u0161tva, predlagati, kritizirati, promicati i poticati one stvari koje smatraju dru\u0161tveno korisnima. Izabrani politi\u010dari imaju obvezu sve to sagledati, prosuditi i odgovoriti na te prijedloge, a ne u\u0161utkivati. U demokracijama se raspravlja o sadr\u017eaju<\/em> tvrdnji o dru\u0161tvenim pitanjima, a ne o slobodi<\/em> da se o dru\u0161tvenim pitanjima govori. Politika je stvarnost odozdo<\/em>, iz \u010dovjeka, a ne odozgo<\/em>, iz povjerene politi\u010dke mo\u0107i. Stoga komentiranje dru\u0161tvenih procesa u Crkvi, pa ni od hijerarhije, nije protivno sekularnosti, niti je mije\u0161anje u poslove vlasti. Nitko u crkvenoj hijerarhiji nema mo\u0107 donositi ili pisati zakonske odredbe dr\u017eave. U odnosu prema dr\u017eavnoj vlasti crkvena hijerarhija ima tek op\u0107u ljudsku mo\u0107: obra\u0107ati se drugima, poticati, kritizirati i pozivati na neko djelovanje. To smo najbolje vidjeli na primjeru dono\u0161enja Istanbulske konvencije, u \u010demu je izabrana politi\u010dka vlast do kraja koristila svoju i samo svoju mo\u0107 pisanja i progla\u0161avanja dr\u017eavnih propisa. Uza sve protivljenje i pozivanje Crkve (klerika i laika) na odustajanje, vlast je dokazala da je u progla\u0161avanju zakona mo\u0107na, slobodna, samostalna, ali i najodgovornija. Za usporedbu, o povredi sekularnosti i mije\u0161anju u slobodu vlasti mogli bismo, pak, govoriti u nekom pretpostavljenom slu\u010daju kada bi netko iz crkvene hijerarhije podmi\u0107ivao (ne dao Bog toga zla!), ili kako prisiljavao ili ucjenjivao \u010dime.<\/p>\n

Drugo je pitanje tko ima pravo odrediti \u0161to je nadle\u017enost Crkve. Ovdje je dobro podsjetiti na jednu va\u017enu stvar: dr\u017eavne uredbe, pravo, i politi\u010dki procesi obuhva\u0107aju i obvezuju sve koji su dr\u017eavljani i koji \u017eive na prostoru dr\u017eave. Poruke i djela vlasti utje\u010du na sve, poga\u0111aju sve i ti\u010du se svih. Kada je Crkva kao zajednica u pitanju (ili udruge), njezino pravo, nu\u017ene obveze, u\u010denje, promjene i poruke ti\u010du se samo onih koji su dio te zajednice (osim u onome \u0161to pripada u naravni moralni zakon, koji nije samo u\u010denje Crkve, ve\u0107 stvarnost u ljudima op\u0107enito). Oni koji nisu Crkva, koji su izvan nje, nisu ni\u010dime izvanjskim obvezni slijediti \u0161to Crkva govori navje\u0161\u0107uju\u0107i evan\u0111elje, niti mogu odrediti \u0161to bi ona trebala govoriti. Samo \u010dlanovi Crkve, ba\u0161 kao i udruge ili dru\u0161tva gra\u0111ana, imaju pravo odrediti opseg i na\u010din djelovanja, temeljna na\u010dela i ciljeve svoje zajednice, budu\u0107i da se samo tih \u010dlanova i ti\u010du. S druge strane, odrediti \u0161to je dobro za dr\u017eavu pripada svima, jer se dr\u017eava i dru\u0161tvo ti\u010du svih i utemeljeni su na njima. Stoga ne samo da je nevjerojatno da si ijedan ministar dopu\u0161ta odrediti narav (nadle\u017enost) Crkve, nego je nevjerojatno i to da brigu za dr\u017eavni posao smatra isklju\u010divo svojom.<\/p>\n

Ovdje je rije\u010d da trebamo ono \u0161to Marija Selak naziva\u00a0 politizacijom svega<\/em>. Ja to nazivam radije sudjelovanjem svih u politici. <\/em>Trebamo vi\u0161e subjekata u politi\u010dkim raspravama, a ne manje; trebamo raznolikost dru\u0161tvenopoliti\u010dkog djelovanja, a ne jednolikost, trebamo svojevrsnu decentralizaciju politi\u010dkog djelovanja, a ne getoiziranje politike u strana\u010dke strukture. Trebamo \u0161irok pogled na politiku. Politika je postala poput sramne etikete, a kako su tvrdili pape Pio XI. i Pavao VI., politika je, zapravo, uzvi\u0161eni oblik ljubavi prema bli\u017enjemu. U tom kontekstu (nu\u017eno i isklju\u010divo u njemu!) homilija se mo\u017ee povezati s politikom. Ne, dakle, sa stran\u010darenjem, s zauzimanjem strana ili s postavljanjem ultimatuma, nego s ljubavi prema bli\u017enjemu. Ta ljubav, koja se doti\u010de i politike, mora biti uvijek usmjerena na spasenje \u010dovjeka, a ne tek na zemaljsko blagostanje.<\/p>\n

Homilija – Propovijed
\n<\/strong><\/h4>\n
Homilija je liturgijski \u010din<\/em><\/h5>\n

\u0160to je to homilija, koja je njezina svrha? Da se ne dovodim u situaciju u kojoj bi netko mogao posumnjati kako jedan laik proizvoljno tuma\u010di i postavlja kriterije za homiliju, koja pripada samo zare\u0111enima, ovdje \u0107u se osloniti samo na dokumente Crkve. Homilija je, dakle, \u201eprodu\u017eeni navje\u0161taj Rije\u010di Bo\u017eje koji poti\u010de da se ta Rije\u010d primi “kakva uistinu jest, kao Rije\u010d Bo\u017eja” (1 Sol 2,13), te se o\u017eivotvori.\u201c[1]<\/sup><\/a> Homilija je \u201edio liturgije\u2026 potrebna je kao hrana kr\u0161\u0107anskomu \u017eivotu. Ona treba da tuma\u010di neki vidik \u010ditanja Svetoga pisma ili koji drugi tekst iz ordinarija ili proprija mise dana, vode\u0107i ra\u010duna o otajstvu koje se slavi ili o posebnim potrebama slu\u0161a\u010da.\u201c[2]<\/sup><\/a> Njezin je smisao u ovome: \u201eHomilija u\u00a0 liturgijskome\u00a0 slavlju,\u00a0 polaze\u0107i\u00a0 od svetopisamskoga teksta, vjernicima tuma\u010di otajstva vjere i pravila za kr\u0161\u0107anski \u017eivot.\u201c[3]<\/sup><\/a><\/p>\n

\u00a0\u0160to su dakle osnovne karakteristike homilije?<\/p>\n

    \n
  1. Ona je dio navje\u0161taja \u017eive Rije\u010di Bo\u017eje i, kao takva, dijalog Boga sa svojim narodom.<\/li>\n
  2. Ona je potpuno liturgijski \u010din, pripada slavlju euharistije te se stoga homilija slavi<\/em>, a ne govori<\/em>. Ne pripada vremenu svijeta, ve\u0107 vremenu euharistije.<\/li>\n
  3. Ona vodi ra\u010duna o potrebama vjernika koji ju slu\u0161aju. To zna\u010di da je ona podrazumijeva da se Rije\u010d tuma\u010di, izme\u0111u ostaloga, i u osjetljivosti za pitanja i probleme dana\u0161njeg vremena.<\/li>\n
  4. Ona tuma\u010di: a) otajstva vjere; b) pravila za kr\u0161\u0107anski \u017eivot.<\/li>\n<\/ol>\n

    Ove karakteristike nisu jedine. Ovdje su tek istaknute kao va\u017ene za na\u0161u temu. Papa Franjo sabire te karakteristike u smjernice: po\u0161tivati liturgijsko ozra\u010dje homilije i vezu s euharistijom; njegovati maj\u010dinsku dimenziju Crkve prema vjernicima u homiliji; prepoznati potrebu dimenzije ljepote u homiliji; voditi ra\u010duna o potrebi sinteze evan\u0111eoske poruke i o inkulturaciji u homiliji. Za na\u0161u temu osobito je va\u017eno \u0161to papa Franjo govori o osjetljivosti za pitanja i potrebe naroda u homiliji. Tu se isprepli\u0107u navje\u0161taj vjere i dru\u0161tvena pitanja, tuma\u010denje otajstva vjere i u\u010denje pravilima kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Drugim rije\u010dima, tu se radi i o odnosu vjere i politike u homiliji. O tome, uz pomo\u0107 pape Pavla VI., ovako govori:<\/p>\n

    \u201ePropovjednik mora tako\u0111er prignuti svoje uho narodu kako bi otkrio \u0161to je to \u0161to vjernici trebaju \u010duti. (\u2026) Rije\u010d je o povezivanju biblijskog teksta s nekom ljudskom situacijom, s ne\u010dim \u0161to ljudi \u017eive, s iskustvom koje vapi za svjetlom Bo\u017eje rije\u010di. Ta briga nema ni\u0161ta zajedni\u010dko s oportunisti\u010dkim ili diplomatskim dr\u017eanjem, nego je ona duboko religiozna i pastoralna. To je u osnovi prava duhovna osjetljivost da se u doga\u0111ajima razabere Bo\u017eja poruka (\u2026)<\/em><\/span><\/p>\n

    U tome tra\u017eenju dovoljno je jednostavno imati pred o\u010dima neko uobi\u010dajeno ljudsko iskustvo\u2026 No, trebamo pove\u0107ati i produbiti osjetljivost za ono \u0161to druge ljude stvarno mu\u010di u njihovim \u017eivotima. Imajmo na pameti da ne treba nikada odgovarati na pitanja koja si nitko ne postavlja. Jednako tako ne dolikuje govoriti o aktualnim vijestima da bi se pobudilo zanimanje: za to ve\u0107 postoje televizijski programi. Mo\u017ee se ipak krenuti od nekog doga\u0111aja kako bi Bo\u017eja rije\u010d sna\u017eno odjeknula u svojem pozivu na obra\u0107enje, na klanjanje, na konkretno bratstvo i slu\u017eenje, i tako dalje; me\u0111utim, uvijek \u0107e biti onih koji su spremni slu\u0161ati propovjednikove komentare o aktualnim doga\u0111ajima, ali to ne do\u017eivljavaju kao osobni izazov i poticaj.\u201c <\/em><\/span>[4]<\/span><\/em><\/strong><\/sup><\/em><\/a><\/p>\n

    Ovo posljednje mo\u017eda je i najve\u0107a napast mnogih propovjednika: komentirati umjesto propovijedati<\/em>, govoriti umjesto slaviti homiliju. Nije tajna niti to da mnogi ljudi dolaze na slavlja kako bi \u010duli \u0161to propovjednik ima za re\u0107i o aktualnim zbivanjima, a izlaganja otajstva vjere i na\u010dela \u017eivota propuste kroz u\u0161i. Nije lako ni propovjedniku boriti se protiv napasti pukog komentiranja kada vidi pred sobom na ambonu (!) svu silu mikrofona koji su tu ve\u0107inom zbog takvih komentara, kao na kakvom politi\u010dkom skupu.<\/p>\n

    Na\u0161i biskupi su na Veliku Gospu pokazali da slijede smjernice pape Franje po pitanju odnosa prema homiliji. \u0160tovi\u0161e, unazad nekoliko godina dojam je da su dru\u0161tvene i duhovne teme u homilijama sve uskla\u0111enije, profinjenije i uklopljene u navje\u0161taj, tako da izgra\u0111uju vjerski puk. Tako je ove godine nadbiskup Hrani\u0107 iskoristio situaciju odbijanja djece iz komotnosti kako bi pozvao na pokajanje za na\u010din \u017eivota koji nije u skladu s kr\u0161\u0107anskim. Biskup Ko\u0161i\u0107 iskoristio je nadolaze\u0107u \u0160kolu za \u017eivot<\/em> kako bi pozvao vjernike da se uklju\u010de u procese promjena, ali i kako bi ih pozvao da kroz \u017eivot neprestano poha\u0111aju \u201eMarijinu \u0161kolu\u201c. Kardinal Bozani\u0107 je, pak, za Bo\u017ei\u0107 pozvao roditelje da ne prepu\u0161taju procese promjene \u0161kolstva nekom drugom, ve\u0107 da se uklju\u010de. Svi ti pozivi jasno odgovaraju kriteriju krenuti od nekog doga\u0111aja kako bi Bo\u017eja rije\u010d sna\u017eno odjeknula u svojem pozivu na obra\u0107enje, na klanjanje, na konkretno bratstvo i slu\u017eenje. <\/em>Stoga su prozivke za otklon od pape Franje ili \u201enadle\u017enosti biskupa\u201c potpuno neutemeljene.<\/p>\n

    Otkrivati i druga mjesta za govor Crkve<\/em><\/h5>\n

    \u00a0\u00a0\u00a0Drugi je problem kada negdje nedostaju drugi oblici govora i na\u010dini obra\u0107anja narodu, pa se homilija iskori\u0161tava kao idealna prilika za sve \u0161to se \u017eeli izre\u0107i, dok ljudi slu\u0161aju. O tome opet ne smi\u0161ljam vlastite teorije. Dovoljno je tek ukazati na rije\u010di jednog na\u0161eg liturgi\u010dara:<\/p>\n

    \u201ePote\u0161ko\u0107e s homilijom nastaju svugdje gdje je homilija jedini oblik propovijedanja i navije\u0161tanja u zajednici vjernika. Tu \u0107e zapravo homilija te\u0161ko ostati u granicama homilije i jo\u0161 \u0107e te\u017ee doprijeti do dubine svoje homiletske zada\u0107e. Doga\u0111a se da se homilijom nadokna\u0111uje izostanak drugih oblika<\/strong> propovijedanja u \u017eupnoj zajednici, kateheze odraslih, pastoralnih i drugih \u017eupnih susreta (\u2026) Takav govor stavljen na mjesto liturgijske homilije ima disperzijski u\u010dinak,\u00a0 koji\u00a0 raspr\u0161uje\u00a0 vjerni\u010dku\u00a0 pa\u017enju\u00a0 na svijet, na \u017eivot, na potrebne, na politi\u010dke i dru\u0161tvene (ne)prilike… On ispituje vjerni\u010dku savjest<\/strong>,\u00a0 ali ne budi svijest<\/strong> o zbilji otajstva koje se u liturgijskoj zajednici doga\u0111a snagom Kristova Duha.\u201c<\/em><\/span>[5]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/strong><\/sup><\/em><\/a><\/p>\n

    Mo\u017eemo samo zahvaliti Bogu \u0161to kod nas nije izra\u017een osobito veliki nedostatak kateheza, \u017eupnih susreta i sli\u010dno. Pa ipak, mo\u017eemo u isto vrijeme re\u0107i da nedostaju drugi oblici javnog govora. Dru\u0161tveno relevantna katoli\u010dka medijska scena kod nas je jo\u0161 uvijek u za\u010detku (\u010dast onima koji iz dana u dan mukotrpno rade na rastu); posljednje teolo\u0161ke rasprave i prozivke pokazale su da kroni\u010dno nedostaje mjesta i oblika relevantnih i redoviti teolo\u0161kih rasprava, na kojima bi istaknuto mjesto imale i rasprave o aktualnim dru\u0161tvenim temama iz teolo\u0161ke perspektive; nedostaju knjige, \u010dlanci i sli\u010dna izdanja u kojima bi pojedini biskupi i drugi istaknuti katolici obra\u0111ivali odre\u0111ene dru\u0161tvene teme iz katoli\u010dke perspektive te prvo kao gra\u0111ani (a ne najprije kao crkvena hijerarhija, \u0161to liturgijsko ozra\u010dje, pak, nu\u017eno isti\u010de). Nedostaje vi\u0161e tribina, okruglih stolova, emisija, podcasta\u2026 Sva ta mjesta nedostaju u na\u0161emu dru\u0161tvu, a va\u017ena su za sudjelovanje Crkve u \u017eivotu dru\u0161tva. To je novi Areopag!<\/p>\n

    Homilija je nu\u017eno pouka, pripada slu\u017ebi posve\u0107ivanja i nau\u010davanja Crkve i tako treba biti shva\u0107ena, pripremana i prihva\u0107ena. Nije rasprava ni predavanje, ve\u0107 dijalog Boga s narodom. Ona druga mjesta ili na\u010dini koje sam naveo omogu\u0107uju raspravu, pa i polemiku o dru\u0161tvenim pitanjima i omogu\u0107uju da kreativnost i mudrost Bo\u017ejeg naroda do\u0111e do izri\u010daja te da se tako Crkva i dru\u0161tvo, ali i crkvena hijerarhija i laikat me\u0111usobno oboga\u0107uju razli\u010ditim iskustvima, propitkivanjem ideja o dru\u0161tvu i zajedni\u010dkim traganjem za odgovorom. Iako postoje razli\u010dita mjesta u kojima se to ve\u0107 doga\u0111a, ona su ipak dru\u0161tveno gotovo nevidljiva, a time i vrlo malo relevantna za ikakav ozbiljniji doprinos dru\u0161tvenim procesima. Pomaci postoje, i va\u017eno ih je sna\u017eno podupirati!<\/p>\n

    Ono \u010demu bi tako\u0111er trebalo dati mjesta u govoru Crkve na bilo kojem mjestu, u homilijama, raspravama, pa i ovako na ovom blogu, su ja\u010di pozitivni poticaji laikatu na aktivnije, a osobito na raznoliko sudjelovanje u dru\u0161tvenim procesima. Nije dovoljno da se \u010ditavo dru\u0161tveno djelovanje laikata svede na par udruga i inicijativa. Potrebno je ispitivanje vlastitih darova kod laika, realizacija tih darova u \u017eivotu, prihva\u0107anje dru\u0161tvenog zna\u010daja tih darova i talenata. Potrebno je raznoliko, redovito i ra\u0161ireno sudjelovanje svih u \u017eivotu dru\u0161tva.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Ivan Glavini\u0107<\/em><\/p>\n

    \n

    \u00a0<\/em><\/p>\n

    [1]<\/a> KKC, br. 1154, 1349.<\/p>\n

    [2]<\/a> OURM, br. 65.<\/p>\n

    [3]<\/a> Red misnih \u010ditanja, br. 24.<\/p>\n

    [4]<\/a> Papa Franjo, enciklika Evangelii gaudium<\/em>, br. 154-155.<\/p>\n

    [5]<\/a> Ante Crn\u010devi\u0107, Vlastitosti homiletskoga na\u010dina govora Poticaji za homiletsku preobrazbu na\u0161ih propovijedi, u: \u017divo vrelo, 23 (2006) 2<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Moj kolega po zanimanju i peru, Marin Mileti\u0107, ovih je dana ustvrdio kako je \u201eVelika Gospa opet uzburkala duhove u Hrvatskoj\u201c. To je posve to\u010dno, ali u isto vrijeme nije nimalo neobi\u010dno. Svi kr\u0161\u0107anski blagdani podrazumijevaju \u201euzburkane duhove\u201c i to ve\u0107 u izvornim doga\u0111ajima. Vijest o uskrsnu\u0107u Isusovu uzburkala je duhove u Jeruzalemu i me\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":78725290,"featured_media":2600,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_coblocks_attr":"","_coblocks_dimensions":"","_coblocks_responsive_height":"","_coblocks_accordion_ie_support":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_wpcom_ai_launchpad_first_post":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[683904417,683901615,11763864],"tags":[],"class_list":["post-2598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno-u-crkvi","category-aktualno-u-domovini","category-naslovnica"],"yoast_head":"\nO politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Moj kolega po zanimanju i peru, Marin Mileti\u0107, ovih je dana ustvrdio kako je \u201eVelika Gospa opet uzburkala duhove u Hrvatskoj\u201c. To je posve to\u010dno, ali u isto vrijeme nije nimalo neobi\u010dno. Svi kr\u0161\u0107anski blagdani podrazumijevaju \u201euzburkane duhove\u201c i to ve\u0107 u izvornim doga\u0111ajima. Vijest o uskrsnu\u0107u Isusovu uzburkala je duhove u Jeruzalemu i me\u0111u […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-08-19T22:37:22+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-07-31T21:40:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"682\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Kratki ogledi\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598\"},\"author\":{\"name\":\"Kratki ogledi\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"headline\":\"O politici i o propovijedi\",\"datePublished\":\"2019-08-19T22:37:22+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-31T21:40:43+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598\"},\"wordCount\":3351,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2019\\\/08\\\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1\",\"articleSection\":[\"Aktualno u Crkvi\",\"Aktualno u domovini\",\"Naslovnica\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598\",\"name\":\"O politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2019\\\/08\\\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1\",\"datePublished\":\"2019-08-19T22:37:22+00:00\",\"dateModified\":\"2022-07-31T21:40:43+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2019\\\/08\\\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2019\\\/08\\\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1\",\"width\":5132,\"height\":3419},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=2598#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O politici i o propovijedi\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\",\"name\":\"KRATKI OGLEDI\",\"description\":\"... i oni malo du\u017ei\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"alternateName\":\"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\",\"name\":\"Kratki ogledi\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"width\":207,\"height\":214,\"caption\":\"Kratki ogledi\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\"},\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/kratkiogledi.wordpress.com\",\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kratkiogledi\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kratkiogledi\\\/\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?author=78725290\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"O politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"O politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI","og_description":"Moj kolega po zanimanju i peru, Marin Mileti\u0107, ovih je dana ustvrdio kako je \u201eVelika Gospa opet uzburkala duhove u Hrvatskoj\u201c. To je posve to\u010dno, ali u isto vrijeme nije nimalo neobi\u010dno. Svi kr\u0161\u0107anski blagdani podrazumijevaju \u201euzburkane duhove\u201c i to ve\u0107 u izvornim doga\u0111ajima. Vijest o uskrsnu\u0107u Isusovu uzburkala je duhove u Jeruzalemu i me\u0111u […]","og_url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598","og_site_name":"KRATKI OGLEDI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_published_time":"2019-08-19T22:37:22+00:00","article_modified_time":"2022-07-31T21:40:43+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1","width":1024,"height":682,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Kratki ogledi","twitter_card":"summary_large_image","schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598"},"author":{"name":"Kratki ogledi","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"headline":"O politici i o propovijedi","datePublished":"2019-08-19T22:37:22+00:00","dateModified":"2022-07-31T21:40:43+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598"},"wordCount":3351,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1","articleSection":["Aktualno u Crkvi","Aktualno u domovini","Naslovnica"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598","name":"O politici i o propovijedi - KRATKI OGLEDI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1","datePublished":"2019-08-19T22:37:22+00:00","dateModified":"2022-07-31T21:40:43+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#primaryimage","url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1","contentUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1","width":5132,"height":3419},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=2598#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/kratkiogledi.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O politici i o propovijedi"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/","name":"KRATKI OGLEDI","description":"... i oni malo du\u017ei","publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"alternateName":"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238","name":"Kratki ogledi","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","contentUrl":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","width":207,"height":214,"caption":"Kratki ogledi"},"logo":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png"},"sameAs":["http:\/\/kratkiogledi.wordpress.com","https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","https:\/\/www.instagram.com\/kratkiogledi\/"],"url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?author=78725290"}]}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p5B00O-FU","jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/spencer-davis-5lwtpojzdnu-unsplash.jpg?fit=5132%2C3419&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/78725290"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2598"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2612,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2598\/revisions\/2612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}