{"id":3074,"date":"2022-05-18T00:48:10","date_gmt":"2022-05-17T22:48:10","guid":{"rendered":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074"},"modified":"2023-07-25T14:03:34","modified_gmt":"2023-07-25T12:03:34","slug":"prorokovati-i-evangelizirati-teologijom-prilog-raspravi-o-stanju-hrvatske-teologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074","title":{"rendered":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isus je utjelovljena Rije\u010d O\u010deva. Jednoga dana on, Bog i Kralj svega svemira, za vrijeme svog hoda po ovom kamen\u010di\u0107u pijeska \u0161to luta svemirom, odlu\u010dio je po\u0107i u svoj grad Nazaret. U\u0161ao je jedne subote u sinagogu i po\u010deo pou\u010davati okupljene. Od svega \u0161to ih je tada pou\u010davao, ostale su nam zapisane njegove rije\u010di kojima je odgovorio na njihovu nespremnost da mu vjeruju: \u00bbNije prorok bez \u010dasti doli u svom zavi\u010daju i me\u0111u rodbinom i u svom domu.\u00ab (Mk 6, 4) To se odnosilo na njegov grad, njegov zavi\u010daj. A evan\u0111elist Ivan je zapisao o njemu i ovo: \u00bbK svojima do\u0111e i njegovi ga ne primi\u0161e.\u00ab (Iv 1, 11). Ovo se vjerojatno odnosi na Bo\u017eji vjerni \u017eidovski narod. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako je Isus do\u017eivio neprihva\u0107anje u svome zavi\u010daju i u svome ljubljenom narodu, mi kr\u0161\u0107ani se ne moramo \u010duditi ako do\u017eivljavamo isto to zbog svojih rije\u010di o Bogu. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A ponekad mi se \u010dini da su teolozi ili teologija u Crkvi poput proroka u svojemu zavi\u010daju, svome domu; poput onoga koji je me\u0111u svojima, ali ga oni ne prihva\u0107aju. Pritom mislim da onu teologiju koja je crkveno postojana, koja ne hoda ni pedlja iza granice pravovjerja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">TRENUTNA RASPRAVA<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovih je dana katoli\u010dku javnost u Hrvatskoj malo razbudila mini-rasprava biskupa Uzini\u0107a i don Mate Parlova. Ne\u0107u opisivati detaljnije raspravu jer detalje mo\u017eete prona\u0107i (<a href=\"https:\/\/www.bitno.net\/academicus\/teologija\/don-mladen-parlov-nadbiskup-uzinic-je-u-krivu-hrvatska-teologija-je-aktualna-ali-je-crkva-postala-irelevantna\/?fbclid=IwAR3G8coBbkeAr3llaWA09lftBoFbR6IdgefwtR6iSX4NcKQRGRGdtL2KRdw#:~:text=%E2%80%93%20Pro%C5%A1log%20ljeta%20se,s%20njegovom%20kritikom%3F\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">OVDJE<\/a>). Prikazat \u0107u samo ukratko kronologiju zaklju\u010daka:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"has-small-font-size wp-block-list\">\n<li>mons. Uzini\u0107 jo\u0161 pro\u0161log ljeta istaknuo je da je teologija kod nas \u00bbostala blokirana u pro\u0161losti\u00ab te da joj \u00bbnedostaje aktualnosti i spremnosti ponuditi teolo\u0161ki odgovor na pitanja i probleme s kojima se suo\u010davamo u sekulariziranom i pluralnom svijetu\u00ab;<\/li>\n\n\n\n<li>don. Parlov je ovih dana rekao da je biskup Uzini\u0107 u krivu, jer da je teologija kod nas aktualna, ali je istaknuo i kako joj nedostaje neki specifikum, kako to imaju teologije u drugim narodima;<\/li>\n\n\n\n<li>mons. Uzini\u0107&nbsp; mu je na Facebooku ubrzo neizravno odgovorio kako \u00bbnam je potrebna teologija koja ne\u0107e govor o Bogu odvojiti od konkretnih \u017eivotnih problema i izazova. Bojim se da takve teologije u nas gotovo da i nema. Da ima, vjerujem da bi teologija ponovo mogla biti relevantna. I da bi to omogu\u0107ilo i Crkvi da ponovo postane relevantna.\u00ab<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao teolog, osje\u0107am se prozvanim i pozvanim re\u0107i ne\u0161to, jer se i moj rad op\u0107enito stavio u kategorije <em>neaktualnost<\/em>i i <em>nerelevantnosti<\/em> koja ne doprinosi relevantnosti Crkve, ali i u kategoriju <em>nespecifi\u010dnosti<\/em>. Ujedno, osje\u0107am se pozvanim dati svoje mi\u0161ljenje o tome kakva treba biti teologija. Iako smatram gubljenjem dragocjenog vremena raspravljati kao teolog s teolozima o teologiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>AKTUALNOST NA\u0160E TEOLOGIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada sam poha\u0111ao prvu godinu fakulteta, uvjet za pozitivnu ocjenu na jednom kolokviju kod dragog prof. Bodro\u017ei\u0107a bio je da svi odgovori koje napi\u0161emo trebaju biti pisani tako da ih mo\u017ee razumjeti i netko tko nije teolog, npr. neka <em>kumica <\/em>na Dolcu. To je moje prvo iskustvo u kojemu sam pou\u010den da teolo\u0161ki govor o temeljnim istinama treba biti aktualan, tj. razumljiv svakome \u010dovjeku. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je temelj dimeznije <em>aktualnosti <\/em>koja treba biti prisutna u teologiji. Naime, teologija onda kada izlazi iz akademskih krugova u krug vjerni\u010dkog puka treba govoriti jednostavnim jezikom. Tako\u0111er, teologija vjerni\u010dkom puku treba govoriti o onome \u0161to je zaista va\u017eno za vjeru cjelokupnog puka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A unutarteolo\u0161ke rasprave i analize istra\u017eivanja su ne\u0161to drugo. Neke stvari ne pripadaju u one <em>temeljno va\u017ene stvari<\/em>, pa mogu biti dio \u017eivota Crkve, ali onaj kojim se bave samo teolozi kao <em>stru\u010dnjaci.<\/em> Takvim akademskim raspravama nije potrebno zbunjivati vjerni\u010dki puk kao cjelinu. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A \u010dini mi se da bi i zbog ove rasprave o tome <em>\u0161to je teologija<\/em> i <em>kakva treba biti<\/em> vjerni\u010dki puk u Hrvatskoj mogao biti samo jo\u0161 zbunjeniji. Pametnije je bilo organizirati teolo\u0161ki skup nekog formata u kojemu bismo iznijeli svoja vi\u0111enja o stanju na\u0161e teologije i donijeli neke zaklju\u010dke. Ovako ostaje pitanje: tko od vjernika ne-teologa ima ikakve koristi od na\u0161eg javnog dopisivanja i rasprave o tome \u010dime se mi teolozi i kako trebamo baviti?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali, kada je ve\u0107 otvorena tema o aktualnosti teologije u Hrvatskoj danas, onda mogu i ja re\u0107i nekoliko stvari:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ja mislim da teologija koja se bavi sama sobom i svojim izgledom u javnosti nikad ne\u0107e biti aktualna, a ni relevantna ni u svijetu niti u Crkvi. Takva teologija je dosadna, zamaraju\u0107a i tro\u0161i dragocjeno vrijeme u kojemu imamo Isusovu zapovijed krstiti i u\u010diti narode svemu \u0161to je on govorio. Pazimo da nas njegov drugi dolazak ne zatekne kako me\u0111u sobom raspravljamo o tome \u010dija je i koja teologija ve\u0107a i bolja, a da nismo o Isusu pou\u010dili malene \u2013 one koji nemaju vjere ili koji su ju izgubili!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S druge strane, mo\u017eemo razgovarati o pitanju ima li u na\u0161im katoli\u010dkim medijima premalo teolo\u0161kog govora o temeljinim stvarima vjere i morala. Ovdje ne govorim o raspravama (njih ima, pa i onda kada nisu potrebne!). Ja govorim o tome je li premalo teolo\u0161kog govora u katoli\u010dkim medijima i to onoga koji je izre\u010den na privla\u010dan i jednostavan na\u010din, a koji smjera pou\u010diti vjernike o istinama vjere. Na pitanje za\u0161to je mo\u017eda tako, dobar odgovor dao je fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 u svojoj knjizi <em>Neostvarena sloboda<\/em>. On je istaknuo kako neki teolozi jednostavno imaju nepovjerenje prema medijima u Hrvatskoj (\u0161to je dijelom i opravdano), neki su zauzeti napredovanjima, a neki jednostavno ne \u017eele istupati javno. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S druge strane, neki se mo\u017eda i boje reakcije crkvenih autoriteta, neki mo\u017eda ne znaju kako bi pojednostavili svoj govor, dok neki drugi mo\u017eda jednostavno pored svih du\u017enosti i obveza nemaju ni vremena za takvo \u0161to.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao teolog, \u010desto pi\u0161em na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a dana mi je mogu\u0107nost i redovito, bez cenzure, objavljivati u katoli\u010dkim medijima (redovito u \u010dasopisu <em>Veritas<\/em>). Stoga mislim da dajem svoj mali dio za ve\u0107u javnost i aktualnost teologije.&nbsp;I zato mislim da pone\u0161to iz svog kuta mogu i smijem re\u0107i i o tome je li i koliko teologija u nas aktualna i za\u0161to se doga\u0111a da se \u010dini da nije relevantna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Meni se \u010dini i iz studentskih dana i iz trenutne situacije u katoli\u010dkim medijima, u Hrvatskoj ima teologije koja je aktualna. Don Mate Parlov je lijepo istaknuo nekoliko akademskih primjera, a ja isti\u010dem kako se sadr\u017eaji katoli\u010dkih \u010dasopisa i medija (mogu govoriti o sadr\u017eaju Kane, Veritasa i Bitno.net-a) redovito bave aktualnim dru\u0161tvenim temama i ne izostaje ni teolo\u0161ki osvrt uslijed aktualnosti. Drugo je pitanje kakva je prihva\u0107enost, tj. pra\u0107enost tih medija me\u0111u na\u0161im vjernicima. Imaju li ljudi vremena ili volje \u010ditati te osvrte? \u0160to utje\u010de na to? A i dalje ostaje pitanje: nije li i to \u0161to imamo premalo?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>TEOLOGIJA I PASTIRI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za to, \u010dini mi se, nije prava adresa teologija, ve\u0107 svatko tko u Crkvi ima neku slu\u017ebu. Kakav je na\u010din izlaganja nauka ili mi\u0161ljenja u tim teolo\u0161kim \u010dlancima, u slu\u017ebenim izjavama teolo\u0161kih fakulteta, tijela HBK? \u010cesto su&nbsp; ti \u010dlanci i slu\u017ebeni tekstovi crkvenih autoriteta, u kojima se obra\u0107aju svim vjernicima takvi da se potrebno dobro prokr\u010diti put do temeljne poruke kroz \u0161umu ki\u0107enih ili diplomatski biranih rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nije, dakle, pitanje o \u010demu danas govori teologija &#8211; to je zadano &#8211; ve\u0107 na\u010din kako se teolo\u0161ki govor izla\u017ee drugima. A odgovornost za to nemaju samo akademski teolo\u0161ki krugovi, ve\u0107 i pastiri Crkve i oni koje oni imenuju na odre\u0111ene slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111er, na po\u010detku ovoga teksta rekao sam da mi se \u010dini kako je teologija u Crkvi \u010desto kao prorok u svome zavi\u010daju. Pod time mislim na zanemarivanje ili poni\u017eavanje teologije kao struke u vlastitim crkvenim redovima. Tek to ju \u010dini nevidljivom i, posljedi\u010dno, nerelevantnom u Crkvi. Kada liturgi\u010dar ne\u0161to protuma\u010di ili upozori na neke neprihvatljive i nepravilne prakse ili zloporabe, nametne mu se etiketa tradicionalista ili nekoga tko ne razumije konkretan \u017eivot. Kada bibli\u010dar ili dogmati\u010dar istaknu neke smjernice za tuma\u010denje Rije\u010di Bo\u017eje ili istina vjere, pro\u0111e mnogo vremena dok se to \u0161to su oni govorio ne primijeni; teolo\u0161ka antropologija i moralna teologija su uvijek prisutne u na\u0161oj katoli\u010dkoj i dru\u0161tvenoj javnosti, ali su \u010desto \u017ertve bojazni pojedinaca od javnog prozivanja, tj. \u017ertva politi\u010dki korektnog crkvenog govora (kakav oksimoron!).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ni teologija niti njezine pojedine grane&nbsp;ne trebaju preuzimati ulogu sociologije, psihologije, demografije, antropologije&#8230; Teologija ne treba Crkvi govoriti <em>\u0161to je i kakav je svijet<\/em>. Zada\u0107a teologije nije govor o \u010dovjeku kao \u010dovjeku, niti je njezina zada\u0107a govoriti o svijetu ili o tome \u0161to su izazovi svijeta. To \u010dine druge znanosti (one gore nabrojane), a njima se bave i vjernici katolici te se te znanosti prou\u010davaju na katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima. Teologija, pak, mo\u017ee sagledati izazove svijeta i dosege drugih znanosti, ali uvijek u slu\u017ebi vlastitog poslanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I da, to je specifi\u010dnost teologije kao znanosti: njezina sr\u017e nije istra\u017eivanje, nego <em><strong>poslanje evangelizacije.<\/strong><\/em> Teologija treba, nakon istra\u017eivanja, tuma\u010diti u Crkvi Objavu u svim dimenzijama ljudskog \u017eivota koje Objava doti\u010de (a dimenzije prou\u010davaju zasebne grane teologije). Teologija treba, sabiru\u0107i sve rezultate svojih istra\u017eivanja po granama, tuma\u010diti sadr\u017eaj Objave. I to treba \u010diniti sa stavom vr\u0161enja poslanja u Crkvi &#8211; poslanja koje je usmjereno prvenstveno na crkveni autoritet, pastoralce i propovjednike, kako bi oni mogli vr\u0161iti svoje vlastito poslanje u slu\u017ebi evangelizacije svijeta, <em><strong>unato\u010d<\/strong> <\/em>svim izazovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izazove i aktualnosti koje svijet stavlja pred nas treba upoznavati i pravilno analizirati, ali ne kako bismo prilagodili sadr\u017eaj svog govora, ve\u0107 kako bismo <em>ljepote tako stare<\/em> u\u010dinili uvijek <em>tako novima. &nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnogo se toga radi u okvirima <em>pastoralne razboritosti.<\/em> To je po\u017eeljno i dobro, ali takvo djelovanje ne mo\u017ee za Crkvu biti <em>razborito<\/em> ako nije<em><strong> teolo\u0161ki <\/strong><\/em>potkovano i sadr\u017eajno. To je nerijetko slu\u010daj i sa \u0161kolskim vjeronaukom, kada neki kolege do\u0111u do situacije da ve\u0107inu snage upiru u aktivnosti, metode, psihologiju, recitacije, debate&#8230; \u010cini se sve da vjeronauk bude zabavan, zanimljiv, koristan i privla\u010dan, a nauk vjere se dr\u017ei kao ne\u0161to \u0161to je tu, ali je za u\u010denike mo\u017eda te\u0161ko, pa ih ne treba puno zamarati ntime. Tako dobijemo djecu koja se ne znaju prekri\u017eiti, krizmanike koji ne znaju osnovne geste i odgovore u misi, srednjo\u0161kolce koji su spremniji debatirati o nauku vjere negoli ga prihvatiti i na kraju roditelje koji, nakon \u0161to su i sami tako pou\u010davani, ne znaju svojoj djeci prenijeti temelje vjere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bilo koja pastoralna aktivnost koja nije teolo\u0161ki ispravna niti teolo\u0161ki sadr\u017eajna nije <em>pastoralna<\/em>. Ona mo\u017ee biti dobro djelo, ali nije djelo umjereno na vjeru Crkve i pojedinca, ve\u0107 samo na pojedinca kao takvog. A \u0161to je zada\u0107a Crkve ili \u0161to je pastoral: svidjeti se \u010dovjeku i nuditi mu razli\u010dite mogu\u0107nosti ovosvjetskog ostvarenja ili privesti \u010dovjeka na put spasenja i voditi ga u vje\u010dni \u017eivot?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>VI\u0160E JAVNE ANGA\u017dIRANOSTI CRKVENIH SLU\u017dBENIKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Usput, osobno mislim da je Crkva itekako relevantna u dru\u0161tvu i da nepotrebno sami sebe obeshrabrujemo i umanjujemo va\u017enost svoga djelovanja. No, mo\u017ee se jo\u0161 i vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potrebno nam je vi\u0161e uklju\u010divanja pastira (sve\u0107enika i biskupa) u evangelizaciju u medijima, u slu\u017ebu pou\u010davanja naroda. \u010cini se da je ta zada\u0107a posve prepu\u0161tena vjerou\u010diteljima, katehetama i pojedinim sve\u0107enicima s karizmati\u010dnim osobnostima. &nbsp;Razlozi za to mo\u017eda su i opravdani, ali ipak situacija ne treba biti takva. Dobro bi bilo kada bi se i biskupi i teolo\u0161ki anga\u017eiraniji sve\u0107enici redovito i \u010desto vjernicima obra\u0107ali kroz medije razli\u010ditim katehetskim materijalima, poslanicama i tuma\u010denjima. Me\u0111u pastirima ima i umjetnika, pa za\u0161to ne i kroz knji\u017eevnost, poeziju\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sjetimo se samo kako i s koliko uspjeha su javno katehizirali biskup Fulton Sheen, Majka Angelica, kardinal Joseph Ratzinger, a u dana\u0161nje vrijeme primjerice biskup Robert Barron ili don Damir Stoji\u0107, Ike Manduri\u0107, grupa sve\u0107enika <em>Pod Smokvom, <\/em>laik iza youtube projekta<em> Lectio Brevis<\/em>&nbsp;itd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\" style=\"font-size:14px\">Jedan moj \u017eupljanin mi je nedavno vi\u0161e puta skrenuo pa\u017enju na to kako je jedan inozemni katoli\u010dki sve\u0107enik na HRT-u u <em>prime time-u<\/em> sa simpatijama govorio o masonskim udru\u017eenjima. Taj moj \u017eupljanin \u010dudio se i bio ne ba\u0161 ugodno iznena\u0111en \u010dinjenicom da nitko od na\u0161ih pastira nije javno reagirao na to. \u0160to re\u0107i tom \u017eupljaninu? Kao teolog moram uvijek biti sin Crkve i svim snagama o\u010duvati vezu drugih i sebe s pastirima Crkve. S druge strane, ponekad je te\u0161ko opravdati neke o\u010dite propuste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nisam od onih koji misle da biskupi uvijek trebaju sve prokomentirati, posebno ako se laici sami i po inerciji uklju\u010de u javnu raspravu i jasno i glasno izla\u017eu ili brane nauk Katoli\u010dke Crkve. Ali mislim i da je tada dobro javno pohvaliti vjernike za takvo zauzimanje ili ih barem ne prozivati javno kada govore ono \u0161to je ispravno. S druge strane, mislim da se na\u0161i pastiri trebaju vi\u0161e uklju\u010diti kroz katoli\u010dke i druge medije i doga\u0111aje u izravnu katehizaciju i pou\u010davanje vjernika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>TEOLOGIJA I SVIJET<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Teologija koja govori vi\u0161e o svijetu i o sebi nego \u0161to evangelizira, ostala je samo na nazivu &#8216;teologija&#8217;, a sadr\u017eaj je ispao po putu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na onima koji propovijedaju i konkretno pastoralno djeluju je zadatak da teologiju aktualiziraju i primjene u aktualnoj situaciji svijeta. To trebaju u\u010diniti<em><strong> unato\u010d <\/strong><\/em>izazovima svijeta, a ne plove\u0107i u tim izazovima nizvodno sa svijetom. Uostalom, je li ikada bilo vremena za Crkvu koje nije bilo izazovno?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zada\u0107a teologije u na\u0161em prema Bogu ravnodu\u0161nom vremenu je da govori o \u017eivome i utjelovljenome Bogu Spasitelju i njegovu uskrsnu\u0107u u kojemu je nada i u na\u0161e uskrsnu\u0107e. Zada\u0107a teologije je govoriti ovome svijetu o Crkvi i pozivati svijet da se ugleda upravo na Crkvu. A zada\u0107a teologije prema Crkvi je govoriti joj da se ne ugleda na svijet, ve\u0107 da bude ono na \u0161to ju Krist poziva da bude \u2013 Crkva, la\u0111a spasenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Teologija se ne mo\u017ee prilago\u0111avati svjetskim aktualnostima, jer je to posvjetovljenje teologije koje mo\u017ee i \u010ditavu Crkvu odvesti u posvjetovljenje, umjesto da svijet vodi k pobo\u017eanstvenjenju. Netko, ne znam to\u010dno tko, lijepo je rekao da poslanje Crkve nije da bude suvremena, nego <em><strong>suvje\u010dna<\/strong><\/em>. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako je sve ovo \u0161to pi\u0161em krivo, \u0161to je onda zada\u0107a teologije? To\u010dnije, \u0161to i kakva treba biti teologija kako bi ju neki javno priznali kao relevantnu i aktualnu? Je li to davanje javnog prostora i va\u017enosti u Crkvi stavovima kontroverznih teologa koji hodaju po rubu ili \u010dak iza granice pravovjerja? Ili je to, pak, \u0161utljivost u aktualnom trenutku u Hrvatskoj koji je ispunjen govorom o poba\u010daju? Kako se mo\u017ee re\u0107i da \u0107e Crkva postati relevantna kada se teologija aktualizira, ako pastir Crkve, svjestan da se od njega o\u010dekuje o\u010ditovanje, javno o poba\u010daju ka\u017ee da ne zna \u0161to re\u0107i?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crkvu relevantnom u dru\u0161tvu \u010dini ono \u0161to njezini \u010dlanovi javno govore i \u010dine te kako to \u010dine, a ne ono \u0161to \u010dine teolozi kao znanstvenici. Ako \u010dlanovi Crkve i pastiri u osvrtu na goru\u0107e pitanje poba\u010daja ne izreknu \u010dak niti slu\u017ebeni trajni nauk Crkve, a kojega teologija sustavno i konstantno izla\u017ee, mo\u017ee li se onda prozivati ba\u0161 teologe zato \u0161to Crkva nije relevantna u dru\u0161tvu? <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>U aktualnoj raspravi o poba\u010daju<\/em><\/strong> <em><strong>(maloga Grge)<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U trenutku po\u010detnog pisanja i objave ovih redaka jo\u0161 nije bio objavljen tekst biskupa Peri\u0107a. Sada kada je<strong> <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.vjeraidjela.com\/ciji-odgovor-nudimo-pluralnu-drustvu\/\" target=\"_blank\">objavljen<\/a><\/strong>, vrlo brzo je biskup Uzini\u0107 javno reagirao i na taj tekst. Tekst biskupa Peri\u0107a ne\u0107u analizirati, ali reagiranje biskupa Uzini\u0107a mi je neobi\u010dno. Izme\u0111u ostalog on pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote has-text-align-center has-small-font-size is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8230; mi dana\u0161nji kr\u0161\u0107ani se prepoznajemo po tome \u0161to o tome dr\u017eimo lijepe i u\u010dene govore, pi\u0161emo \u010dlanke, dijelimo stavove, iznosimo (svakakve) komentare, organiziramo javne molitve i proteste, ponekad i optu\u017eujemo&#8230; I jo\u0161 to smatramo svojim velikim doprinosom pluralnom dru\u0161tvu koje \u2013 mo\u017eda ba\u0161 zato \u0161to svoje stavove name\u0107emo, a \u010desto sami u skladu&nbsp;s njima ne \u017eivimo \u2013 postaje sve manje osjetljivo za pravo na \u017eivot i za\u0161titu \u017eivota od za\u010de\u0107a do prirodne smrti.&nbsp;Evo za\u0161to je ponekad bolje sa suosje\u0107anjem \u0161utjeti nego li ne\u0161to re\u0107i, pa i kad je rije\u010d o na\u010delima koja su nepromjenjiva, svima dobro poznata i ne treba ih ponavljati. I za\u0161to na\u0161e \u201eza \u017eivot\u201c sa svojim posljedicama mo\u017eda ba\u0161 i nije uvijek za \u017eivot, iako bismo mi \u017eeljeli druga\u010dije.&nbsp;<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te\u0161ko je \u0161utjeti na ove rije\u010di. Kada biskup op\u0107enito nabraja oblike katoli\u010dkog javnog djelovanja, pa to stavi u kategoriju<em> nametanja<\/em> (koja ima negativan prizvuk); kada prozove javno aktivne vjernike da ne \u017eive \u0161to javno navije\u0161taju (a mo\u017eda je samo \u017eelio prozvati svoje neistomi\u0161ljenike); kada optu\u017ei da je takav kr\u0161\u0107anski \u017eivot <em>kriv<\/em> za nepo\u0161tivanje \u017eivota u dru\u0161tvu; kada su u cijelu tu neobi\u010dnu argumentaciju o <em>katoli\u010dkom nametanju i dvoli\u010dnosti<\/em> uklju\u010dene i <em><strong>javne molitve<\/strong><\/em> &#8211; kako ostati ravnodu\u0161an i \u0161utjeti?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biskup ka\u017ee da je ponekad bolje \u0161utjeti iz suosje\u0107anja. I u pravu je. No, je li ovaj i ovakav slu\u010daj poba\u010daja prikladno vrijeme za to? Kakva je to \u0161utnja iz suosje\u0107anja i treba li zaista \u0161utjeti kada netko odbije ponudu poroda, ponudu mogu\u0107e zdravstvene pomo\u0107i ili palijativne skrbi do prirodne smrti, te izabere usmr\u0107ivanje djeteta. A k tome neki drugi pozivaju da gra\u0111ani javno financiranjem sudjeluju u ostvarenju te odluke? Zar je zaista bolje upravo tada \u0161utjeti? Kakva je to <em>\u0161utnja iz suosje\u0107anja<\/em><strong> u takvom trenutku? <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suosje\u0107anje u boli pred \u010dinjenicom bolesti djeteta &#8211; <strong>da<\/strong>; suosje\u0107anje pred \u010dinjenicom da netko javno tra\u017ei pomo\u0107 oko poba\u010daja &#8211; <strong>ne.<\/strong> Uostalom, kada bismo \u0161utjeli ba\u0161 sada, \u0161to bi bilo sa suosje\u0107anjem za sve one lije\u010dnike, anesteziologe, sestre, primalje, ili druge osobe koje su prozvane zbog priziva savjesti? Kakvo bi to na\u0161e <em>za \u017eivot<\/em> trebalo biti kako bi bilo uistinu za \u017eivot? Treba li zaista biti suosje\u0107ajno \u0161utljiv kada je ugro\u017een \u017eivot onih koji sami ne mogu govoriti i jo\u0161 k tome egzistencija onih koji prigovorom savjesti \u010duvaju \u017eivot nero\u0111enih? Je li, dakle, \u0161utnja u ovom slu\u010daju zaista <em>za \u017eivot<\/em>?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na\u010dela su svima dobro poznata i ne treba ih ponavljati? Mo\u017eda su poznata, mo\u017eda ih ne treba ponavljati kao <em>definicije<\/em>, ali treba ih <strong>tuma\u010diti, obrazlagati, poja\u0161njavati i druge uvjeravati.<\/strong> Jer, svima su dobro poznata, ali mnogi ih neprihva\u0107aju, a me\u0111u njima mnogi zato \u0161to ih ne razumiju. A ta praznina razumijevannja je mjesto za slu\u017ebu pou\u010davanja. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za svakoga vjernika &#8211; biskupa ili laika &#8211; vrijedi ona Pavlova: <em>propovijedaj Rije\u010d, uporan budi &#8211; bilo to zgodno ili nezgodno &#8211; uvjeravaj, prijeti, zapovijedaj sa svom strpljivo\u0161\u0107u i poukom<\/em>&#8230; (2 Tim 4, 2)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upornost u propovjedanju; propovijedati kada i kada je nezgodno (politi\u010dki, medijski&#8230;), uvjeravati, prijetiti. Upornostm, jakost, strpljivost i pouka u propovijedanju. \u0160utnja mo\u017ee, ako je i ta \u0161utnja propovijedanje. Ako nije, kakva je onda na\u0161a \u0161utnja?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>TREBA LI TEOLOGIJI U HRVATSKOJ NEKI ODRE\u0110ENI SPECIFIKUM?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Hrvatskoj nije jasno \u0161to su ili koji su to konkretni nacionalni interesi. To stvara mnoge pote\u0161ko\u0107e. Stoga nije neobi\u010dno \u0161to ni teolozi u Hrvata ne govore svi u jednom specifi\u010dnom tonu i nemaju svi isto mi\u0161ljenje o nekim pitanjima. No treba li uop\u0107e na\u0161oj teologiji neki odre\u0111eni <em>specifikum<\/em>? Jesu li teologije u drugim narodima i\u0161ta konkretnije ili bolje ako imaju neki<em> specifikum<\/em>? Za oba pitanja smatram da je odgovor \u2013 <em><strong>ne<\/strong><\/em>. \u0160tovi\u0161e, to gledanje u tu\u0111e dvori\u0161te smatram dijelom onoga op\u0107eg stanja duha u kojemu sami sebe i svoje stvari ne vrednujemo dovoljno i ne vidimo dobro u njima,. Mi kao da uvijek \u017eelimo travnjak kakav je kod nekog drugog, iako nam nitko ne mo\u017ee garantirati da je bolji od na\u0161eg.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Teologija koja se trudi po\u0161to-poto razviti i odr\u017eati neku vlastitost u odnosu na &#8221;druge&#8221; teologije lako mo\u017ee pasti u zamku da sve vrijeme provede u njegovanju svoje vlastitosti, a zanemari da joj je primarna vlastitost to da slu\u017ei Crkvi. Ujedno, takvo po\u0161to-poto tra\u017eenje i guranje neke specifi\u010dnosti lako odvede na rub manirizma koji je mo\u017eda poseban govor, ali nije govor koji ispunjava svoju svrhu. Takav govor teologije bio bi govor o samoj sebi i ne bi ispunjavao svoju sr\u017e: poslanje u Crkvi. Tek tada bi na\u0161 govor postao nerazumljiv i<em> neaktualan <\/em>u Crkvi. A tada nas i vjernici i pastiri opravdano mogu ignorirati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ja, kao teolog, ne \u017eelim da op\u0107a teologija u Hrvatskoj ima neki svoj <em>specifikum<\/em> i da se bavi isklju\u010divo ili najvi\u0161e njime. Niti \u017eelim da teologija govori sama o sebi. To je isprazno. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali razumijem da neki \u017eele i imaju kapacitete za razvijanjem neke teolo\u0161ke specifi\u010dnosti. No, onda takvo \u0161to ne treba tra\u017eiti od cjelokupne teolo\u0161ke scene, ve\u0107 se treba povezati s onima koji sli\u010dno misle i okupiti oko nekog \u010dasopisa, vjerni\u010dkog dru\u0161tva ili sli\u010dno. Ukratko, oformiti odre\u0111eni teolo\u0161ki krug u Hrvatskoj za one koji vide svoje mjesto u njemu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uostalom, na\u0161a teolo\u0161ka vlastitost je nu\u017eno povezana s op\u0107om vjerni\u010dkom vlastito\u0161\u0107u a to je uvijek bila <em><strong>\u010dvrsta sinovska crkvenost <\/strong><\/em>\u2013 <strong>umjerenost na povezanost s mjesnom i op\u0107om Crkvom<\/strong>. To je na\u0161a vlastitost jo\u0161 od vremena kneza Branimira, a \u010desto povezanost vjernika u Hrvatskoj s Crkvom isti\u010du crkveni velikodostojnici: kardinali i pape. Ne treba zaboraviti da je izazov na\u0161ega vremena i kriza autoriteta pa u takvom kontekstu, a i u kontekstu <em>Sinodalnog puta<\/em> u Njema\u010dkoj, upravo tu na\u0161u <em>sinovsku crkvenost<\/em> treba posebno isticati i kroz teologiju. To nije neka vlastitost isklju\u010divo me\u0111u nama Hrvatima, ali je ipak posebnost u dana\u0161njem svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mo\u017eda je druga va\u017ena posebnost marijanska duhovnost, a tre\u0107a jaka redovni\u010dka ba\u0161tina i izdr\u017eljivost u te\u0161kim vremenima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako ne\u0161to trebamo posebno njegovati i razvijati u na\u0161oj teologiji, a \u0161to \u017eelimo pokazati svijetu, onda mislim da su to gore navedene tri stvari:<strong> sinovska crkvenost, marijanska duhovnost i redovni\u010dka izdr\u017eljivost (svih) pred izazovima vremena<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ZAKLJU\u010cNO<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne trebamo teolo\u0161ki govor o teologiji, niti Crkva mo\u017ee \u010dekati da se mi teolozi dogovorimo i raspodijelimo du\u017enosti, kao da biramo ekipe za uli\u010dni nogomet. Krist dolazi i \u0161to bi mogao zate\u0107i u hrvatskoj crkvenoj situaciji da do\u0111e ovih dana?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crkvu ne vode dekani teolo\u0161kih fakulteta, nego Krist koji nam je dao poslanje krstiti i pou\u010davati i za pastire tog poslanja i plodova tog poslanja postavio apostole \u2013 biskupe. To poslanje ne smije biti \u017ertva ni unutarteolo\u0161kih rasprava niti diplomatskih odnosa crkvenih i dr\u017eavnih vlasti, a posebno ne smije biti \u017ertvom politi\u010dke korektnosti kojom se bilo koji vjernik slu\u017ei da se ne bi zamjerio svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bog ne \u017eeli da itko propadne, ve\u0107 da se svi spase i do\u0111u do spoznanja Istine. Mi ne mo\u017eemo imati druk\u010diju \u017eelju u vr\u0161enju svog poslanja. Tako nas ni u ovim raspravama ne mo\u017ee voditi druga \u017eelja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isus se, iako je uzimao u obzir, nije zamarao pretjerano aktualnom situacijom Palestine u I. stolje\u0107u (politi\u010dkom situacijom ili dru\u0161tvenim normama). Mi ne moramo tra\u017eiti drugu specifi\u010dnost, niti tra\u017eiti drugi na\u010din da na\u0161 govor bude aktualan i relevantan. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada svijetu ili vjernicima govorimo kao teolozi i kao Crkva, na\u0161 govor nije samo <em>na\u0161<\/em> govor, nisu tek <em>na\u0161e <\/em>rije\u010di. Naprotiv, <strong>u onome \u0161to mi govorimo svi trebaju prepoznati Bo\u017eju rije\u010d<\/strong>. A ona je uvijek aktualna i relevantna, u svako vrijeme i pred svim izazovima. Ona je \u201euistinu \u017eiva i djelotvorna. O\u0161trija je od dvosjeklog ma\u010da\u2026\u201c (Heb 4, 12). Ne treba bje\u017eati niti od toga da se po na\u0161im jasnim rije\u010dima prepoznaje i to da je Bo\u017eja rije\u010d \u017eiva, sla\u0111a od meda (ups. Ps 19) kao i to da je o\u0161trija od ma\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukratko, nama je dano poslanje proroka: ne propustiti dati utjehu i ohrabrenje, kao i opomenu i ukor. Na nama je ne raspravljati o teologiji, ve\u0107 <strong>teologijom prorokovati i evangelizirati suvremeni svijet.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity is-style-wide\" \/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\" style=\"font-style:normal;font-weight:100\"><em>Ivan Glavini\u0107<\/em>,<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right has-small-font-size wp-block-paragraph\" style=\"font-style:normal;font-weight:100\"><em>svibanj, 2022<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Isus je utjelovljena Rije\u010d O\u010deva. Jednoga dana on, Bog i Kralj svega svemira, za vrijeme svog hoda po ovom kamen\u010di\u0107u pijeska \u0161to luta svemirom, odlu\u010dio je po\u0107i u svoj grad Nazaret. U\u0161ao je jedne subote u sinagogu i po\u010deo pou\u010davati okupljene. Od svega \u0161to ih je tada pou\u010davao, ostale su nam zapisane njegove rije\u010di kojima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":78725290,"featured_media":3077,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_coblocks_attr":"","_coblocks_dimensions":"","_coblocks_responsive_height":"","_coblocks_accordion_ie_support":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_wpcom_ai_launchpad_first_post":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[683904417],"tags":[],"class_list":["post-3074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno-u-crkvi"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.3 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Isus je utjelovljena Rije\u010d O\u010deva. Jednoga dana on, Bog i Kralj svega svemira, za vrijeme svog hoda po ovom kamen\u010di\u0107u pijeska \u0161to luta svemirom, odlu\u010dio je po\u0107i u svoj grad Nazaret. U\u0161ao je jedne subote u sinagogu i po\u010deo pou\u010davati okupljene. Od svega \u0161to ih je tada pou\u010davao, ostale su nam zapisane njegove rije\u010di kojima [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-05-17T22:48:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-07-25T12:03:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=768%2C1024&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"768\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Kratki ogledi\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074\"},\"author\":{\"name\":\"Kratki ogledi\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"headline\":\"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije\",\"datePublished\":\"2022-05-17T22:48:10+00:00\",\"dateModified\":\"2023-07-25T12:03:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074\"},\"wordCount\":4210,\"commentCount\":1,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1\",\"articleSection\":[\"Aktualno u Crkvi\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074\",\"name\":\"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1\",\"datePublished\":\"2022-05-17T22:48:10+00:00\",\"dateModified\":\"2023-07-25T12:03:34+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1\",\"width\":3024,\"height\":4032},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=3074#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\",\"name\":\"KRATKI OGLEDI\",\"description\":\"... i oni malo du\u017ei\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"alternateName\":\"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\",\"name\":\"Kratki ogledi\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"width\":207,\"height\":214,\"caption\":\"Kratki ogledi\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\"},\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/kratkiogledi.wordpress.com\",\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kratkiogledi\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kratkiogledi\\\/\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?author=78725290\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI","og_description":"Isus je utjelovljena Rije\u010d O\u010deva. Jednoga dana on, Bog i Kralj svega svemira, za vrijeme svog hoda po ovom kamen\u010di\u0107u pijeska \u0161to luta svemirom, odlu\u010dio je po\u0107i u svoj grad Nazaret. U\u0161ao je jedne subote u sinagogu i po\u010deo pou\u010davati okupljene. Od svega \u0161to ih je tada pou\u010davao, ostale su nam zapisane njegove rije\u010di kojima [&hellip;]","og_url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074","og_site_name":"KRATKI OGLEDI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_published_time":"2022-05-17T22:48:10+00:00","article_modified_time":"2023-07-25T12:03:34+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=768%2C1024&ssl=1","width":768,"height":1024,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Kratki ogledi","twitter_card":"summary_large_image","schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074"},"author":{"name":"Kratki ogledi","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"headline":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije","datePublished":"2022-05-17T22:48:10+00:00","dateModified":"2023-07-25T12:03:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074"},"wordCount":4210,"commentCount":1,"publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1","articleSection":["Aktualno u Crkvi"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074","name":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije - KRATKI OGLEDI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1","datePublished":"2022-05-17T22:48:10+00:00","dateModified":"2023-07-25T12:03:34+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#primaryimage","url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1","contentUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1","width":3024,"height":4032},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=3074#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/kratkiogledi.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Prorokovati i evangelizirati teologijom: prilog raspravi o stanju hrvatske teologije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/","name":"KRATKI OGLEDI","description":"... i oni malo du\u017ei","publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"alternateName":"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238","name":"Kratki ogledi","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","contentUrl":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","width":207,"height":214,"caption":"Kratki ogledi"},"logo":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png"},"sameAs":["http:\/\/kratkiogledi.wordpress.com","https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","https:\/\/www.instagram.com\/kratkiogledi\/"],"url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?author=78725290"}]}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p5B00O-NA","jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/christina-weissinger-p8tb6ldubao-unsplash.jpg?fit=3024%2C4032&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/78725290"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3074"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3992,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3074\/revisions\/3992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3077"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}