U pro\u0161lome tekstu zapo\u010deo sam analizirati dr\u017eanje i plodove u Crkvi u vrijeme pandemije. U\u010dinio sam to uz tvrdnju da se \u201es vremenom i novim sojevima virusa situacija dosta promijenila\u201c. Sada smo napokon do\u010dekali i to da su\u00a0 i u Crkvi i u dr\u017eavi ukinute gotovo sve mjere. Bogu hvala! Analiza mo\u017ee po\u0107i dalje! A \u010dini mi se ba\u0161 dobrim zapo\u010deti upravo s odnosom dr\u017eave i Crkve tijekom ove pandemije.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Na po\u010detku pandemije Crkva je vrlo brzo nakon dr\u017eave reagirala: donijela je vlastite protuepidemijske mjere. S jedne strane je dobro da je Crkva zasebno proglasila mjere. Time su se na neki na\u010din izbjegla pitanja o uplitanju dr\u017eave u djelokrug crkvene vlasti. Ali, ipak ne posve. I tu je ono \u0161to je s druge strane ove pri\u010de: Crkva je svoje mjere donijela gotovo na samom po\u010detku ove oluje i nije ih \u010desto mijenjala. A dr\u017eava je mjere \u010desto mijenjala. Jako \u010desto! I pritom je dr\u017eava \u010desto hodala po granici sekularnosti. A nekad i iza nje. <\/p>\n\n\n\n
IZA GRANICE SEKULARNOSTI<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Bio je, primjerice, slu\u010daj kada je jedan od \u010dlanova sto\u017eera i \u010dlan Vlade RH rekao da se mjere dr\u017eavne vlasti o zabrani pjevanja zborova odnose i na pjevanje na misama. Netko \u0107e re\u0107i da je to normalno, jer je pjevanje svugdje isto. Ali nije isto! Nije isto pjevati i istro\u0161iti grlo na trosatnom koncertu rock benda u Domu sportova ili pjevati nekoliko napjeva na jednoj jednosatnoj misi, uz odr\u017eavanje razmaka. <\/p>\n\n\n\n Ali, doti\u010dni \u010dlan Vlade nije istaknuo tu razliku, ve\u0107 i misno pjevanje stavio pod zabranu. A time je izravno prekr\u0161eno na\u010delo sekularnosti, jer je dr\u017eavna vlast poku\u0161ala ure\u0111ivati bogoslu\u017eje. Ta, pjevanje na misi je ure\u0111eni dio mise koji ima bogoslu\u017enu svrhu. Nije tek obi\u010dna zvu\u010dna kulisa i zato je podre\u0111eno isklju\u010divo crkvenoj vlasti. <\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno se doga\u0111alo i s dozvoljenim brojem osoba na jednom mjestu, a postojale su i preporuke dr\u017eavnih ustanova o trajanju mise, pove\u0107anju broja misa, prebacivanju u druge termine, rasporedu sjedenja u klupama, na\u010dinu procesije za pri\u010dest… (vidi: Preporuke HZJZ-a koje se ti\u010du odr\u017eavanja misnih slavlja na Badnjak i Bo\u017ei\u0107 od 21. prosinca 2020.) <\/p>\n\n\n\n Ukratko ono \u0161to je dr\u017eava propisala, odnosilo se i na vjerska okupljanja. No, otkada to dr\u017eava smije odre\u0111ivati koliko ljudi mo\u017ee biti na bogoslu\u017eju, kako \u0107e sjediti na misi, koji treba biti \u201esmjer kretanja\u201c nakon pri\u010desti ili \u0161to je potrebno za slaviti svetu misu u crkvi? <\/p>\n\n\n\n Oko sokolovo \u0107e re\u0107i da su biskupi uglavnom donosili odluku da se \u017eupnici pridr\u017eavaju mjera sto\u017eera. I to je to\u010dno. Ali, pitanje je zbog \u010dega se toliko dugo pustilo sto\u017eeru da utje\u010de na \u017eivot \u017eup\u00e2? Za\u0161to se dopustilo da se uvo\u0111enjem kriterija COVID-potvrda dijeli vjernike na dvije grupe i prema tome propisuje koliko ljudi mo\u017ee biti uklju\u010deno u neko doga\u0111anje u Crkvi? Za\u0161to i tu Crkva nije donosila svoje mjere ili ja\u010de upozorila dr\u017eavu da se previ\u0161e zaigrala, da je u cipelama (ili mo\u017eda \u010dizmi?) mo\u0107i zagazila na sveto tlo kao da nije sveto. <\/p>\n\n\n\n NA GRANICI APSUDRA<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Treba dodati i apsurdno mi\u0161ljenje Ustavnog suda da je sasvim u redu bila odluka da se u autobusima mo\u017ee ograni\u010diti broj osoba na 40% od ukupnog kapaciteta, dok je u isto vrijeme prema mjerama u vjerskim objektima moglo istovremeno biti prisutno 25 osoba (\u0161to je, istina, bilo prilago\u0111avano). <\/p>\n\n\n\n Pa, opi\u0161imo to slikovito: u jednom trenutku pandemije u autobusu \u010dija je povr\u0161ina cca. 12 m2 <\/sup> bilo je dopu\u0161teno 30 osoba. S druge strane, na vjerskim obredima u jednom trenutku bilo je dopu\u0161teno primiti samo 25 vjernika. U boljem slu\u010daju i ne\u0161to vi\u0161e. No, \u010dinjenica ostaje da je apsurdno da je nerazmjer prihva\u0107en kao ne\u0161to normalno. A sjetite se, dragi \u010ditatelji, ljetnih vru\u0107ina u autobusima i hlada u katedralama. I \u0161to je onda bilo pogodnije za zarazu: autobus s 30 putnika ili primjerice sprovod na otvorenom? <\/p>\n\n\n\n Isti je sud smatrao odluke Sto\u017eera o ograni\u010davanju rada razli\u010ditih djelatnosti urednima, osim one da se trgovine zatvore nedjeljom: to im je bilo nedopustivo ili, kako su napisali, \u201ene ispunjava zahtjev razmjernosti\u201c s Ustavom. Dakle, s jedne strane je bilo u redu ograni\u010diti bogoslu\u017eja, a s druge strane nije bilo u redu ograni\u010diti rad trgovina i okupljanje ljudi u njima nedjeljom. Takav odnos dr\u017eave prema vjeri je na granici apsurda, ali je u na\u0161em hrvatskom kontekstu dio \u0161ireg apsurdnog tuma\u010denja prava, sloboda i odgovornosti. <\/p>\n\n\n\n U tome je, ponavljam svjesno, izostao glasniji vapaj Crkve za logikom i razumom te glas upozorenja prema dr\u017eavnim vlastima da prekora\u010duju granice svojih ovlasti spram Crkve. <\/p>\n\n\n\n \u0160APAT CRKVE <\/strong> <\/p>\n\n\n\n Kada situaciju sagledam op\u0107enito, moj je dojam da je slu\u017ebeni glas Crkve u svim tim nelogi\u010dnostima i kr\u0161enjima sekularnosti ostao tih, na granici \u0161apta. Ne\u0161to glasniji su vjerojatno bili \u017eupnici u privatnim razgovorima za \u017eupljanima (poneki mo\u017eda i u propovijedi ili \u010dak \u010dinom neposluha). A posebno je glasan bio puk na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ali grupe na njima lako se pretvaraju u \u201ezbor podrugljivaca\u201c kojima malo \u0161to odgovara. Sva\u0161ta se moglo pro\u010ditati: mnogo je bilo onoga \u0161to poti\u010de na razmi\u0161ljanje, a neke stvari su bile toliko isprazne da nisu zaslu\u017eile vrijeme za \u010ditanje. Ali ljudska znati\u017eelja se zaka\u010di i na takve stvari. <\/p>\n\n\n\n A kakav je bio glas katoli\u010dkih intelektualaca? Bilo ih je svakakvog mi\u0161ljenja i izri\u010daja, ali o odnosu dr\u017eave prema vjerskim pravima i slobodama je malo tko pisao ili govorio. Vi\u0161e se govorilo i pisalo op\u0107enito o ljudskim pravima. Tek se povremeno \u010duo glas iz Crkve, a najjasnije glas po\u017ee\u0161kog biskupa koji je upozorio upravo na mije\u0161anje dr\u017eave u podru\u010dje Crkve. O, da je barem bilo vi\u0161e takvih glasova! <\/p>\n\n\n\n LJUBAV SVE POKRIVA I ISPRI\u010cAVA<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Ipak ne treba napadati katoli\u010dka dru\u0161tva, intelektualce niti crkvene vlasti zbog toga \u0161to mo\u017eda nisu dovoljno govorili o svemu tome. Radije treba postupati u skladu s onom da Ljubav sve pokriva i ispri\u010dava<\/em>. Crkva je za vrijeme pandemije suo\u010dena i s obolijevanjem klerika i redovnika, s posljedicama su\u0161e, s potrebom reorganizacije mnogih stvari u pandemiji i, posebno, s ogromnim posljedicama velikih potresa. A sada je suo\u010dena i s pomo\u0107i prognanicima iz Ukrajine, personalnim promjenama itd. <\/p>\n\n\n\n U trenutku najve\u0107e tjeskobe u Getsemanskom vrtu, Isusovi u\u010denici nisu, poput na\u0161ih pastira, bili zauzeti nekim obvezama, nego su bili pospani. Ljudski je to. A Isus je to, iako je prigovorio, razumio i na kraju prihvatio takvo kakvo je. A nakon uskrsnu\u0107a im nije ljutito nabrajao sve situacije gdje su bili slabi i ljutito ih pitao kako su mogli tako \u010diniti\u2026 Ne, Isus im je nakon svog uskrsnu\u0107a dao Duha Svetoga da ih osna\u017ei za slu\u017ebu i poslanje i da im bude Branitelj u budu\u0107im nevoljama. <\/p>\n\n\n\n I mi trebamo razumjeti svoju bra\u0107u i pastire, a ne samo kritizirati i prigovarati. A onima koji bi i ovaj tekst mogli shvatiti tako poru\u010dujem: pro\u010ditajte opet! Ja pi\u0161em kritiku, ali Crkvu \u017eelim vidjeti \u017eivu i sna\u017enu. Govorim i pi\u0161em ono \u0161to mislim da ne valja, ali i opravdavam one odgovorne: ne prozivam i ne odbijam poslu\u0161nost. Ali, \u010dinim ono \u0161to svatko od nas mo\u017ee: mo\u017eemo predlagati, u bratskoj ljubavi i sinovskoj poslu\u0161nosti. I moliti Duha Svetoga za pastire \u2013 za snagu, hrabrost i ustrajnost. <\/p>\n\n\n\n