Razvilo se puno, zaista puno pri\u010de o tome za\u0161to je broj katolika pao. Ta se analiza temelji na neto\u010dnom podatku o 78% katolika. Iako je va\u017eno, jer se iz naknadnog razvoja situacije vidi da stanje nije dramati\u010dno kao \u0161to to analize govore, ipak se treba malo bolje fokusirati na ono \u0161to se mo\u017ee \u010duti. A \u010duje se sva\u0161ta, \u010desto ovo:<\/p>\n\n\n\n
Najto\u010dnija mi ipak \u010dini tvrdnja fra Ante Vu\u010dkovi\u0107a:<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi u 10 godina od popisa do popisa stanovni\u0161tva saznamo koliko ljudi sebe dr\u017ei vjernicima, a koliko ne. A razloge za\u0161to je do\u0161lo do toga pada mi prakti\u010dki nemamo, mo\u017eemo ih donositi samo po svojem sudu prema onome \u0161to se doga\u0111a u dru\u0161tvu. No to nisu nikakvi provjerljivi podaci\u201c[1]<\/a><\/em><\/pre>\n\n\n\nDa je zaista tako \u2013 da samo mo\u017eemo subjektivno zaklju\u010divati \u2013 govore nam i neka istra\u017eivanja koja istra\u017euju i religioznost te crkvenost (najva\u017enije me\u0111u njima: Europsko istra\u017eivanje vrednota u Hrvatskoj \u2013 jednom u desetlje\u0107u). A ti podaci su zaista zanimljivi, pomalo \u0161areni. Pa, evo samo kratki prikaz nekih va\u017enijih rezultata iz 2017.\/18 i komparacija s ranijim podacima, za one koji \u017eele detaljnije.[2]<\/a> Za one kojima nije potrebno, mogu presko\u010diti ovaj gumb. <\/p>\n\n\n\n
\nPro\u0161iri za dodatni sadr\u017eaj (podaci)<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\nNas zanima kako se u dru\u0161tvu u Hrvatskoj, u kojoj je vi\u0161e od 80% izja\u0161njenih katolika, ljudi odnose prema nekim va\u017enim to\u010dkama katoli\u010dkog nauka. Tako mo\u017eemo re\u0107i da ljudi ve\u0107inom (vi\u0161e od 60%) vjeruju u Boga, zainteresirani su za sveto, religiju smatraju va\u017enom u \u017eivotu, dr\u017ee da ih vjera hrabri i tje\u0161i.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, u Hrvatskoj u kojoj je preko 80% katolika, vrlo je mali broj onih koji redovito poha\u0111aju vjerske obrede, imaju op\u0107enito povjerenje u Crkvu[3]<\/a>, dr\u017ee da im je Bog va\u017ean u \u017eivotu (iako vjeruju u njega velikom ve\u0107inom), a tako\u0111er je mali broj onih koji su protiv razvoda i umjetne oplodnje.<\/p>\n\n\n\n
Da se razumijemo, svako pitanje u kojemu se manje od 60% vjernika odgovorilo onako kako bi se o\u010dekivalo od katolika je zabrinjavaju\u0107i postotak. A ovi odgovori koji su \u010dak i ispod 40% su posebno zabrinjavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Neke polazne to\u010dke za daljnja razmi\u0161ljanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u0160to na kraju mo\u017eemo re\u0107i, s obzirom na teze koji se iznose u javnosti? Ja bih to slo\u017eio ovako:<\/p>\n\n\n\n
\n
- Povjerenje u Crkvu<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Povjerenje u Crkvu je kada se op\u0107enito gleda malo, iako je ve\u0107e nego za ostale institucije. To se mo\u017eda mo\u017ee gledati i u svjetlu toga da se velik broj ljudi izjasnio da op\u0107enito s ljudima treba biti oprezan (mali je broj onih koji op\u0107enito imaju povjerenja u druge). To je vrlo zanimljivo jer pokazuje da se u dru\u0161tvu ne srozava samo povjerenje u institucije, ve\u0107 u na\u0161em dru\u0161tvu vlada vrlo malo povjerenje me\u0111u ljudima op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n
\n
- Odgovor Crkve na potrebe ljudi<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
\u010cini se zanimljivim za Crkvu podatak da ve\u0107ina ispitanih smatra da Crkva dobro odgovara na duhovne potrebe ljudi (iako je taj broj u padu), a da polako raste broj onih koji misle da dobro odgovara na socijalne probleme ljudi. S druge strane, stabilan je, ali premali broj njih misli da dobro odgovara na ostale potrebe. To je dobar pokazatelj za umjeravanje katehetskog, pastoralnog i homiletskog djelovanja. Pokazatelj da nam treba dodatna razrada homiletskog pristupa i pastoralno-katehetskih djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n
\n
- Zainteresiranost ljudi za duhovno<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Znaju\u0107i da se velik broj ljudi izjasnio kao zainteresiran za sveto te da vjeruje u postojanje Boga, da im je religija va\u017ena u \u017eivotu, da ih vjera ohrabruje i tje\u0161i\u2026 A znaju\u0107i da je u blagom porastu broj onih koji mole svakodnevno te u padu broj onih koji tjedno poha\u0111aju obrede, mo\u017eemo se pitati doga\u0111a li se neka vrsta individualizacije vjere? O\u010dito je da ljude sveto, tj. Bog zanima, da ga smatraju va\u017enim i da imaju neku dozu potrebe obratiti mu se molitvom. Ali odnos te \u010dinjenice prema zajedni\u010dkom institucionaliziranom iskazu vjere je takav da upu\u0107uje na to da se ljudi sve vi\u0161e okre\u0107u onome Bog i Crkva \u2013 da; kler i drugi vjernici \u2013 ne.<\/em><\/p>\n\n\n\n
\n
- Dr\u017eanje do vjerskih i \u0107udorednih istina<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Podaci pokazuju i da u Hrvatskoj s 80% katolika postoji vrlo mali broj onih koji se \u010dvrsto opiru napadima na \u0107udore\u0111e i obitelj (razvod, umjetna oplodnja). Tako\u0111er, zanimljiv je podatak da manje od 50% ljudi ili manje vjeruje u \u017eivot poslije smrti, raj i pakao, kao i u istinu da postoji osobni <\/strong>Bog. Sve to predstavlja va\u017ene odrednice, tj. same temelje Katoli\u010dke vjere. Stoga se postavlja pitanje kako je tako velik broj ljudi koji ka\u017eu da su katolici i da pripadaju Katoli\u010dkoj Crkvi, a tako je mali broj onih koji se sla\u017eu s njezinim i vjerskim i \u0107udorednim naukom. Opet mo\u017eemo postaviti pitanje je li i tu na djelu individualizacija vjere, ali pitanje mo\u017eemo postaviti i \u0161ire: razumiju li oni koji ka\u017eu da su vjernici za\u0161to su te vjerske istine va\u017ene i razumiju li ih u sebi (njihov sadr\u017eaj i odnos prema Bogu i prema ljudima)? To je pitanje koje se ti\u010de i vjerske pouke: vjeronauka i kateheze.[4]<\/a> Jesmo li zakazali u tome koliko i kako prenosimo istinu vjere i \u0107udore\u0111a ljudima (napose mla\u0111im odraslim osobama i osobama srednje dobi) i koliko im dovoljno ukazujemo na potrebu povezivanja liturgije (vjerskih obreda), osobnog svakodnevnog \u017eivota i dru\u0161tvenih opredjeljenja i zalaganja.<\/p>\n\n\n\n
Pravi<\/em> katolici i oni deklarativni? <\/strong><\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee se \u010duti i razmi\u0161ljanje da je stvarni broj katolika manji, jer se stvarnim, pravim katolicima smatraju oni koji redovito – tjedno – idu na misu, koji svjedo\u010de u dru\u0161tvu vjeru i zala\u017eu se za katoli\u010dki moralni nauk. Tako\u0111er se mo\u017ee \u010duti i tvrdnja da je tako veliki broj katolika “na papitu” nestvaran budu\u0107i da je velika razina korupcije. S tim u vezi osjetio sam potrebu ponuditi jedno svoje mi\u0161ljenje: <\/p>\n\n\n\n
Godinama se provla\u010di ta teza kako zapravo nema toliko katolika koliko ih ima ”na papiru”. No, \u010dinjenica da u 21. st., kada je dru\u0161tvo vrlo individualizirano, materijalisti\u010dko, hedonisti\u010dko itd., kada je kampanja ateizacije velika – toliki broj ljudi koji se svjesno izjasne katolicima ne mo\u017ee se ignorirati i samo tako omalova\u017eiti. \u010cini se to\u010dnom tvrdnja fra Ante Vu\u010dkovi\u0107a da ljudi osje\u0107aju manji dru\u0161tveni pritisak da se moraju<\/strong> izjasniti katolicima. Pa ako imamo to na umu – situaciju smanjenog pritiska i pove\u0107anih antikatoli\u010dkih strujanja – to da se jo\u0161 uvijek 80% ljudi izja\u0161njava katolicima treba nam biti poruka ohrabrenja, a ne poticaj za filozofiranje i jadanje.<\/p>\n\n\n\n
\n
- Maleni<\/em><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Mo\u017eemo na taj veliki broj “na papiru” gledati ovako: svi ti ljudi koji se i dalje izja\u0161njavaju kao katolici kao da govore: \u201eMi smo katolici, \u017eelimo to biti i takvima se priznajemo pred svojom dr\u017eavom i dru\u0161tvom<\/strong>.\u201c Kada to imamo na umu i \u010dinjenicu da ve\u0107ina njih ne \u017eivi prakti\u010dno taj svoj katoli\u010dki identitet, onda moramo potra\u017eiti modele kako pristupiti takvim ljudima.<\/strong> Za mene, jedan od mogu\u0107ih na\u010dina je da ih promatramo kao \u201emalene\u201c<\/strong> koji se u evan\u0111elju \u010desto spominju. Treba paziti da ih se ne sablazni, da ih se ne gurne dalje od istine katoli\u010dke vjere, ve\u0107 ih treba Isusovom pedagogijom polako pou\u010davati O\u010devoj rije\u010di i pokazivati im njegovu brigu za njih. A ako ih promatramo kao malene<\/em>, onda ih mo\u017eemo smatrati onima koji su na margini Crkve: nisu u njezinom sredi\u0161tu \u010ditavim svojim \u017eivotom, ali joj pripadaju svojom voljnom odlukom za pripadanje njoj. A papa nas poziva da izi\u0111emo prema ljudima koji su na margini. On, naravno, misli na odba\u010dene. Ali, kada dijelimo Crkvu na \u201eprave\u201c katolike i \u201edeklarativne\u201c, nismo li mi sami odredili granice sredi\u0161ta i margina, nismo li odbacili mnoge na te margine jer ih ne smatramo “pravima”? Netko \u0107e re\u0107i: sami su se svojim nekatoli\u010dkim \u017eivotom tamo smjestili. Ali ipak, mi se ne moramo i ne trebamo pomiriti s time. Ne trebamo se miriti s time da postoji neki jaz izme\u0111u nas<\/em> i njih<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
Na nama je da te ljude, na\u0161u bra\u0107u i sestre, prepoznamo kao misijsko podru\u010dje. To \u0161to se tvrdi da njih da su \u201edeklarativni\u201c katolici ne zna\u010di da uop\u0107e nisu katolici, ve\u0107 da to voljom \u017eele biti, ali im nedostaje ne\u0161to da to budu i prakti\u010dno. Na nama je po\u0107i ususret toj njihovoj volji i tom otvorenom izja\u0161njavanju. Trebamo izi\u0107i izvan okvira teze “nema ni 20% pravih” i voditi se tezom “ima preko 80% onih koji \u017eele biti pravi katolici, ali treba im pomo\u0107i da to postanu”.<\/p>\n\n\n\n
\n
- Gre\u0161n<\/em><\/strong>i<\/strong><\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
A \u0161to se ti\u010de toga da pored toliko ljudi koji se nazivaju katolicima i dalje postoji velika doza korupcije, nasilja, netpeljivosti i sl., mogu re\u0107i ovo: priznati se katolikom zna\u010di i priznati se gre\u0161nikom. Ne samo priznati se i tek se pomiriti s time. Naprotiv, priznati se katolikom zna\u010di priznati da si gre\u0161an i da treba\u0161 Crkvu i sakramente kako bi bio svet. To da u Hrvatskoj ima korupcije i drugih grijeha je \u017eivotno okru\u017eje cijeloga svijeta i posljedica ljudske gre\u0161nosti i slabosti. To je dvojakost Katoli\u010dke Crkve: ona je gre\u0161na po ljudima koji ju \u010dine, ali sveta po Kristu koji ju je Zaru\u010dio sebi i posve\u0107uje ju. <\/p>\n\n\n\n
Katolici postoje jer postoji Crkva. A ona postoji jer su ljudi gre\u0161ni i trebaju spasenje. Teze o nepostoje\u0107em raju na zemlji pored tolikih katolika i “stvarnom broju naspram deklarativnog” su proma\u0161ene retori\u010dke vratolomije koje slu\u017ee samo podcjenjivanju ili \u010dak i ismijavanju Crkve i vjernika katolika. Tra\u017ei se od svih nas savr\u0161enstvo u znaju o vjeri i \u017eivljenju vjere, dok se ismijavaju podaci na temelju gre\u0161nosti vjernika (a ve\u0107 to pokazuje nepoznavanje katoli\u010dkog identiteta). A u tim retori\u010dkim vratolomijama ponekad se mo\u017eda radi o slabosti komentatorskog posla ili razo\u010daranju \u0161to ljudi i dalje \u017eele da ih se imenuje kao katolike.<\/p>\n\n\n\n
A \u0161to sad?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Mi trebamo biti svjesni svih lo\u0161ih podataka, ali ne smije zanemariti niti one pozitivne. Trebamo znati da mnogi ne \u017eive katoli\u010dki, ali da se priznaju katolicima. A trebamo se zato zapitati: \u0161to mi mo\u017eemo napraviti da taj jaz smanjimo? \u0160to mo\u017eemo napraviti u katehezi, u medijima, u katoli\u010dkoj kulturi, u dru\u0161tveno-politi\u010dkom anga\u017emanu, u propovijedima, katehezama\u2026<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010dima sv. Franje, velikana koji se osjetio pozvan od Boga obnoviti Crkvu u sebi i crkvu od kamena, a obnovio je \u017eivu Crkvu: \u201ePo\u010dnimo, bra\u0107o, ispo\u010detka!\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ivan Glavini\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n[1]<\/a> https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/mons-puljic-crkvu-su-napustili-ravnodusni-i-nezainteresirani-za-boga-1619453<\/a> – http:\/\/www.vecernji.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n
[2]<\/a> Ovdje se slu\u017eim sljede\u0107im istra\u017eivanjima: K. NIKODEM \u2013 S. ZRIN\u0160\u010cAK https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/330330<\/a> ; J. JE\u017dOVITA https:\/\/hrcak.srce.hr\/223155<\/a><\/p>\n\n\n\n