Dok se u na\u0161e vrijeme razmi\u0161lja o stanju u op\u0107oj Crkvi i je li rije\u010d o dubokoj krizi koju treba savladati, vrijedi razmisliti i o tome kako je i u kojoj mjeri kriza u Crkvi povezana sa stanjem redovni\u0161tva. Je li mo\u017eda i redovni\u0161tvo u krizi? Da je u broj\u010danoj krizi, to nije nepoznato. Ali je li redovni\u0161tvo u krizi ‘reda’? To je pitanje za svaku pojedinu zajednicu, ali treba pritom imati na umu i neke stvarnosti koje se pojavljuju u razli\u010ditim redovni\u010dkim zajednicama. Na primjer:<\/p>\n\n\n\n
Ako samo ove primjere imamo na umu (a mo\u017ee ih se nabrojati jo\u0161) i ako se ni\u0161ta veliko i zna\u010dajno ne poduzima u vezi toga – to zna\u010di da nedostaje onaj ‘red’ u redovni\u0161tvu; da negdje ne\u0161to nije kako treba biti.<\/p>\n\n\n\n
Vjerodostojnost \u017eivota klerika, redovnika i drugih koji u Crkvi imaju slu\u017ebu ili su aktivni vjernici je jedan od na\u010dina evangelizacije. Iskren i zauzet vjernik uvijek prati \u0161to slu\u017ebenici Crkve i njezini prvi sinovi i k\u0107eri govore te mu je stalo da oni crkveni nauk \u017eive, ali i izla\u017eu i brane vjerodostojno.<\/p>\n\n\n\n
Osobno mi je bilo razo\u010daravaju\u0107e kada je jedan redovnik u usputnoj prepisci na dru\u0161tvenim mre\u017eama napisao otprilike da \u201eje neposlu\u0161an u 100 stvari do sada i vjerojatno \u0107e tako i poslije biti\u201c. To mirenje i su\u017eivot s mlako\u0161\u0107u i<\/strong> svjetovno\u0161\u0107u je jedan od uzroka onoga \u0161to Crkvu \u010dini la\u0111om s rupama<\/em> kroz koje u tu na\u0161u la\u0111u umjesto ribe ulazi voda. K tome, kada takvo \u0161to dolazi od redovnika koji bi trebali biti jo\u0161 jasniji znak kraljevstva Bo\u017ejega, dojam je i ja\u010di. Dakle, nevjerodostojnost, tj. nesklad izme\u0111u \u017eivota i propovijedanja \u010dini \u010ditavu Crkvu nevjerodostojnom, osobito prema distanciranima ili nevjernicima koje smo pozvani loviti kao ribari ljudi. A u pitanju redovni\u0161tva, naviknutost na takav \u017eivot \u010dini \u0161tetu najprije redovni\u0161tvu samome, a onda posljedi\u010dno i Crkvi.<\/p>\n\n\n\n Uvesti red u Red<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vi\u0161egodi\u0161nje rasprave o reformama ili prilagodbama dokumenata nekog Reda jesu procesi koji diraju u sr\u017e stvari, ali su prespori<\/strong>. Ponekad treba jednostavno povu\u0107i crtu i s vi\u0161ih razina donijeti neke odluke koje bi slu\u017eile kao odgojne i reformske mjere. Makar trajale samo odre\u0111eno vrijeme (do dono\u0161enja detaljnijih propisa). Nezadovoljstvo koje pritom mo\u017ee nastati ne smije iznenaditi, ali ni obeshrabriti. Na njega se treba pa\u017eljivo pripremiti. Treba donositi odluke, odredbe koje upu\u0107uju na ispravan red Reda; odluke treba poja\u0161njavati i tako mek\u0161ati srca redovnika za evan\u0111eosku poslu\u0161nost, a ne mek\u0161ati ideal redovni\u0161tva za svjetovno poimanje slobode. Ujedno, treba pomo\u0107u tih i takvih odluka i propisa stvarati nove generacije kojima to ne\u0107e biti optere\u0107enje, nego samorazumljivo za njihov na\u010din \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n S druge strane, ako sve ostane samo na papiru kao ideja, a ne \u017eivot, to postaje samo lijepo napisan roman kojega svatko tuma\u010di za sebe. Redovni\u0161tvo koje je to samo po dobro osmi\u0161ljenim konstitucijama i polo\u017eenim zavjetima, a ne i stvarnim na\u010dinom \u017eivota – takvo redovni\u0161tvo brzo postaje mlako. Potrebno je, dakle, ne dodatno mek\u0161ati granice, razvodnjavati redovni\u0161tvo, nego uvesti reda<\/em> u crkvene redove. Istodobno, treba uvesti reda u \u017eivot \u2013 svakodnevni \u017eivot \u2013 tako da redovni\u0161tvo zaista postane na\u010din \u017eivota, a ne samo prikladna ni\u0161a za provo\u0111enje vlastitih ideja i nazora u djelo.<\/p>\n\n\n\n Ipak, Duh Sveti podi\u017ee vjetrove, budi \u017ear i ne gasi “stijenja \u0161to tek tinja”. Redovni\u0161tvo ima svoju ulogu spram Crkve i tim vi\u0161e ga treba \u010duvati i o\u010duvati zdravim. Obnova redovni\u0161tva po pozivu ad fontes<\/em> je jedan od stupova obnove Crkve.<\/p>\n\n\n\n Obnoviti izvorni duh utemeljitelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cesto redovni\u010dke dru\u017ebe promoviraju \u017eivotopis i na\u010din djelovanja nekog pokojnog subrata koji je umro na glasu svetosti ili \u010dak progla\u0161en svetim. No, taj subrat je uzor onog izvornog duha utemeljitelja Reda. Tako: Maksimilijan Kolbe, Toma Akvinski, Hildegarda iz Bingena, Franjo Ksaverski, Nikola Tavili\u0107, Padre Pio \u2013 sve su to velikani i sveci kod kojih se mo\u017ee i treba ugledati na najistaknutije redovni\u010dke i duhovne osobine. Ali oni u isto vrijeme govore i o izvoru<\/strong> \u2013 izvornom duhu kojim je Bog po utemeljitelju osnovao red. <\/strong>Nije dovoljno promicati pobo\u017enost njima, niti im se samo diviti: treba nasljedovati ono izvorno<\/em> svakog Reda, a koje su oni nasljedovali. Ujedno treba u\u010diti iz onoga u \u010demu su oni uznapredovali, postigli svetost vlastitog \u017eivota i po \u010demu su se istaknuli.<\/p>\n\n\n\n Dakle, izvorni duh Reda, oboga\u0107en<\/strong> dodatnim darovima u svecima Reda. Nije, stoga, dovoljno stati samo na potonjem. Ali to mora do\u0107i i iz izvora svakog redovnika – produbljivanja otajstva po\u010detnog Bo\u017ejeg poziva. S jedne strane to se treba poticati i ostvarivati kod ve\u0107 postoje\u0107ih redovnika. Ne samo na godi\u0161njim duhovnim vje\u017ebama, nego vi\u0161e, jasnije i sustavnije. I ne smije se duhovnost jeftino zamijeniti za psihologiju, tako da ve\u0107ina predavanja o modelu pravog redovnika\/ce postane psihologija, pa i sociologija \u2013 time se ne radi usluga nego se zamu\u0107uje ono prvotno: duhovna sr\u017e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osmisliti pastoral promicanja zvanja za nova desetlje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n S druge strane, postoji odgovornost ve\u0107 postoje\u0107ih redovnika\/ca prema mladima. Ne smije se loviti mlade poput kakve plahe srne koja je do\u0161la dovoljno blizu da ju se uhvati, ve\u0107 ih treba pratiti u odrastanju i otkrivanju da postoji Bo\u017eji poziv te razlu\u010divanju \u0161to je konkretno poziv nekog mladi\u0107a ili djevojke. \u010cesto se doga\u0111a da se to pra\u0107enje<\/em> i vodstvosvede samo na par dana iskustva u sjemeni\u0161tu ili samostanu ili da se sve poku\u0161ava provesti kroz ministrantske i druge skupine. Jasno, to je i dalje vrijedan put. Ali je li dovoljan? Ili je potrebno ne\u0161to vi\u0161e? Zna li uop\u0107e danas prosje\u010dni pubertetlija<\/em> da svatko ima Bo\u017eji poziv i zna li uop\u0107e da svatko, pa i on, treba razlu\u010diti vlastiti Bo\u017eji poziv<\/em>?<\/p>\n\n\n\n Uostalom, sve vi\u0161e kandidata za sve\u0107eni\u0161tvo i redovni\u0161tvo dolazi iz svijeta zrelih, tj. sve je vi\u0161e kandidata koji nisu pro\u0161li sjemeni\u0161te, ali su u \u017eivotu, u ve\u0107 nekim godinama \u010duli Bo\u017eji poziv. Na njih treba obratiti posebnu pa\u017enju i ne dopustiti da im nagomilane navike neke zajednice utrnu dare Duha. Jer su oni blago Crkve i po iskustvu \u017eivota i po razvoju klice poziva.<\/p>\n\n\n\n Poznavaju\u0107i \u0161kolski kurikulum, znam da se premalo mjesta u ukupnoj cjelini gradiva pru\u017ea za takve teme i koliko je potrebno o tome govoriti, tj. na tome raditi u samim \u017eupama. S druge strane, jednom kada osoba do\u0111e s tvrdnjom da osje\u0107a Bo\u017eji poziv za sve\u0107eni\u0161tvo, potrebno ju je pratiti i podr\u017eavati u daljnjem prosijavanju i ispiranju tog zlata Bo\u017ejega<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to ovo govorim? Poznati su mi, naime, slu\u010dajevi redovnika koji, kada bi odgovarali na pitanje kako su postali redovnici, odgovaraju s tvrdnjom \u201eJa sam \u017eelio biti sve\u0107enik, a najbli\u017ei su mi bili ovi redovnici\u201c. Ne govorim ovime ni\u0161ta protiv redovnika ili redovni\u010dkih zvanja, ve\u0107 upu\u0107ujem na to kako treba promisliti koliko je redovnika\/ca tako primljeno i zare\u0111eno u nekoj dru\u017ebi, a da nije osjetilo neko temeljno odu\u0161evljenje za \u017eivot po pravilu te dru\u017ebe\u2026 Oni su samo tra\u017eili one koji \u0107e prepoznati i podr\u017eavati njihov temeljni duhovni poziv (sve\u0107eni\u0161tvo, \u017eivot kao \u010dasna sestra). Pri\u010da se mo\u017ee i okrenuti pa se mo\u017ee tako re\u0107i i o dijecezanskim bogoslovijama: prati li se dovoljno konkretan i individualan duhovni poziv svakoga kandidata ili ga se odmah priprema za zajedni\u0161tvo u zboru prezbitera biskupije? Prati li se ima li mo\u017eda u njemu i redovni\u010dka klica poziva? Ako se negdje tako zaista postupa, ne stvara li upravo to prosje\u010dne sve\u0107enike\/redovnike koji \u0107e barem jednim dijelom svoga bi\u0107a osje\u0107ati da im ne\u0161to nedostaje ili da to kako \u017eive svoje zvanje nekako nije ono za \u0161to su osje\u0107ali da ih Bog poziva?<\/p>\n\n\n\n Dakako, mogu\u0107e je da netko, kako vrijeme prolazi, zaista razvije odu\u0161evljenje ili pristanak srca na oblik \u017eivota neke redovni\u010dke zajednice, iako nije osjetio to u prvotnom pozivu. Ali je isto tako mogu\u0107e da sve ostane samo na temeljnom pristanku u kojemu osoba nalazi sigurnost i zale\u0111e redovni\u010dke zajednice u svojoj sve\u0107eni\u010dkoj slu\u017ebi, pri \u010demu mu je redovni\u0161tvo ”usputno”.<\/p>\n\n\n\n Dakle, da ponovim: ne smije se loviti mlade poput srna koje su dovoljno blizu za hvatanje, ve\u0107 ih treba pratiti, voditi i podr\u017eavati u odrastanju i otkrivanju da postoji Bo\u017eji poziv te razlu\u010divanju \u0161to je konkretno poziv nekog mladi\u0107a ili djevojke.<\/p>\n\n\n\n Umjesto zaklju\u010dka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mogao bi netko primijetiti kako ja pi\u0161em ovo kao laik i re\u0107i zato da pi\u0161em bez dovoljno znanja o redovni\u0161tvu. I dijelom je to to\u010dno. Ali, u susretu s tolikim sve\u0107enicima, bogoslovima, redovnicima \u2013 trajnima i onima ”biv\u0161ima”, vjerujem kako sam stekao barem mali uvid u to kako neke stvari stoje ili kako se kre\u0107u. Vi\u0161e od toga bi bilo zahtjevno za pisati. No, dobro je postavljati i barem ova i ovakva pitanja kako bi netko drugi, iskusniji u tome, mogao ponuditi odgovore.<\/p>\n\n\n\n Ivan Glavini\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n