{"id":649,"date":"2015-12-01T23:07:58","date_gmt":"2015-12-01T22:07:58","guid":{"rendered":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649"},"modified":"2019-09-29T23:44:56","modified_gmt":"2019-09-29T21:44:56","slug":"nedosljedna-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649","title":{"rendered":"Nedosljedna Europa"},"content":{"rendered":"

Ne zaboravimo da nasilje ne \u017eivi samo, da je nesposobno \u017eivjeti samo: ono je intimno povezano s la\u017ei. Nasilje nalazi svoje jedino uto\u010di\u0161\u0107e u la\u017ei, a la\u017e svoju jedinu podr\u0161ku u nasilju. Svaki \u010dovjek koji je izabrao nasilje kao sredstvo neupitno mora izabrati la\u017e kao pravilo.\u00a0<\/em>(A. Sol\u017eenjicin)<\/p>\n

2016. godine navr\u0161ava se dvadeset godina od prve Rezolucije Vije\u0107a Europe (VE) o mjerama razgra\u0111ivanja naslije\u0111a biv\u0161ih totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima<\/em> (1996.) te deset godina od druge Rezolucije istog Vije\u0107a, o osudi zlo\u010dina totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima <\/em>(2006.). U me\u0111uvremenu, navr\u0161ava se sedam godina od prvog slu\u017ebenog dokumenta o komunisti\u010dkim zlo\u010dinima u Rezoluciji Europskog Parlamenta<\/em>. Povijest nastanka tih dokumenata pokazuje nedovoljnu volju da se totalitaristi\u010dki komunisti\u010dki re\u017eim osudi u pravoj mjeri i dovoljno djelatno, po uzoru<\/em> na osudu nacizma i fa\u0161izma. Te ideologije dakako nisu jednake kao ideologije<\/em>, ali praksa koja ih je nosila i odr\u017eavala pokazuje jednaku monstruoznost: \u0161ve\u0111anin G\u00f6ran Lindblad<\/strong> (Europska narodna stranka), predlagatelj druge Rezolucije VE<\/em>, iznio je podatak od minimalno 95 milijuna \u017ertava komunizma u cijelomu svijetu, s vrlo vjerojatnim ve\u0107im kona\u010dnim brojem, budu\u0107i da su biv\u0161i komunisti\u010dki re\u017eimi \u010desto zabranjivali popisivanje \u017ertava. A broj jo\u0161 uvijek raste u aktualnom vremenu.<\/p>\n

\u017dalosna me\u0111unarodna praksa<\/strong><\/p>\n

Rezolucije, gledaju\u0107i redom jednu po jednu, pokazuju kontinuirano \u017ealosno nazadovanje u osudi zlo\u010dina totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima. Po\u010dev\u0161i od prve, primje\u0107uje se da u svakoj slijede\u0107oj sve vi\u0161e opada interes za tra\u017eenjem pravde, a sve se vi\u0161e fiksira samo na izno\u0161enju (pribli\u017ene) istine te na sje\u0107anju na \u017ertve. Pravda tako ostaje nezadovoljena. Kao da se zaboravlja da istina, pravda i pomirenje \u010dine nedjeljivu trijadu koja je temelj svakom dru\u0161tvenom opra\u0161tanju.<\/p>\n

Nejednakost u pristupima totalitarizmima pokazuje se i na razini me\u0111unarodnih sudova. Naime, nakon sloma fa\u0161izma i nacizma osnovani su N\u00fcrnber\u0161ki i Tokijski sud, koji su bili ratni sudovi pobjednika i izraziti primjer brze me\u0111unarodne pravde koji je sudila za agresiju, ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.\u00a0(Ne zna\u010di li to da je lustracija upravo i antifa\u0161isti\u010dka tekovina?) Pred tim sudovima odgovaralo se na osnovi osobne odgovornosti, ali i temeljem pripadnosti strukturama<\/strong> koje su Saveznici bili kvalificirali kao zlo\u010dina\u010dke organizacije.\u00a0Me\u0111utim, nakon pada Berlinskog zida \u2013 sloma komunizma \u2013 a niti kasnije, nisu osnovani sli\u010dni me\u0111unarodni sudovi pravde za zlo\u010dine komunizma. Jo\u0161 vi\u0161e, nacionalne vlade poti\u010de se da se za zlo\u010dine komunizma sudi na osobnoj razini, ali ne i na kolektivnoj razini, premda je kolektivna razina djelovanja pojedinih re\u017eimskih organa bila vrlo izra\u017eena u komunisti\u010dkim dru\u0161tvima.<\/p>\n

”Ni\u0161ta sli\u010dno nije u\u010dinjeno nakon ru\u0161enja Berlinskog zida. Niti su to u\u010dinile zapadne demokracije, koje su inzistirale na pravima \u010dovjeka, niti je takav zahtjev postavila javnost biv\u0161ih komunisti\u010dkih zemalja. Kao da se htjelo prije\u0107i \u00bbspu\u017evom zaborava\u00ab preko crne plo\u010de komunizma. U prvi mah su se neki od arhiva biv\u0161ih re\u017eima po\u010deli otvarati, iako su ih prije toga \u00bborgani\u00ab u prili\u010dnoj mjeri po\u010distili, ali tendencija otvaranja je brzo zastala, a zatim i gotovo potpuno zamrla. Nad zlo\u010din i nad njegove \u017ertve ponovo se nadvio mrak i zavladao je muk. Sve malobrojnije traga\u010de za istinom o \u00bbsocijalisti\u010dkom raju\u00ab polako se izguralo sa scene i okvalifi ciralo kao nacionaliste i \u00bbdesne sumnjivce\u00ab, koji ugro\u017eavaju gra\u0111anski mir i \u00bbkopaju po kostima\u00ab.” <\/em>(dr. sc. Neven \u0160imac)*<\/p>\n

\u010cini se, uz sve navedeno, da zapadne zemlje ne \u017eele osudu komunisti\u010dkih re\u017eima, i to naj\u010de\u0161\u0107e zbog ekonomskih interesa, gospodarskih i drugih veza s postoje\u0107im komunisti\u010dkim zemljama.<\/p>\n

Za\u0161to je potrebno o ovome govoriti, naro\u010dito u europskim, ali i kr\u0161\u0107anskim krugovima, te zahtijevati sna\u017eniju djelatnu osudu totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima? Naime: \u201eSva tri totalitarizma, njihove ideologije kao i idolatrije klase, nacije i rase su \u010dedo Europe, a ne nekog drugog prostora. One su dijete filozofskih promi\u0161ljanja i politi\u010dkih kretanja na europskom kontinentu, a taj kontinent su bitno obilje\u017eili njegovi kr\u0161\u0107anski korijeni, ali i kulturno ozra\u010dje Prosvjetiteljstva.\u201c (dr. sc. Neven \u0160imac) U zemljama koje su trpile komunizam primje\u0107uje se da je nedovoljna osuda komunizma i njegovih zlo\u010dina rezultirala porastom nacionalizma, rasizma, ksenofobije, a aktivnost biv\u0161ih istaknutih komunisti\u010dkih \u010delnika u medijima, obrazovnom sustavu i nacionalnim parlamentima dovela je do smanjivanja slobode medija, nastavka ideolo\u0161ki obojanog obrazovanja, korupcije, karijerizma i drugih stvarnosti koje se protive europskim demokratskim na\u010delima. Ozbiljnost zlo\u010dina komunizma umanjuje se pozivanjem na tobo\u017enji antifa\u0161izam, kao da su onih 95 milijuna mrtvih bili svi odreda istaknuti fa\u0161isti. Jo\u0161 je gore kada se komunizam pravda uspore\u0111ivanjem broja svojih \u017ertava s brojem \u017ertava nacizma: nabacuje se mrtvim ljudima u stilu tko je ubio milijun vi\u0161e ili manje ljudi. Kao da smo prihvatili \u0111avolsku prevrtljivost Staljinove\/Remarqueove izjave da je smrt milijuna samo statistika. Kao da se zaboravlja da se raspravlja i s jedne i s druge o milijunima \u017ertava te da bi to samo po sebi\u00a0trebalo biti sasvim dovoljno da komunizam, zajedno s fa\u0161izmom i nacizmom, bacimo u dubine tamnije i nedostupnije od dna Marijanske brazde.<\/p>\n

Dokumenti Europskih institucija<\/strong><\/p>\n

Prva Rezolucija<\/em> Vije\u0107a Europe<\/strong> (1996.) upozorila je na opasnost od pojava koje prate mnoge zna\u010dajne promjene kao \u0161to su nacionalizam, nesno\u0161ljivost, rasizam i ksenofobija.<\/p>\n

Me\u0111utim, u zemljama koje su trpile komunizam primje\u0107uje se da je nedovoljna osuda komunizma i njegovih zlo\u010dina rezultirala upravo porastom navedenih opasnosti. Naime, pojedine strukture biv\u0161ega komunizma, da bi se uspje\u0161no opravdale pred osudama, ponovno posi\u017eu za monopolom nad antifa\u0161izmom, pravdaju\u0107i svoje kolektivne i osobne zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti antifa\u0161izmom. Kao da se i dalje nastoji provu\u0107i teza da ne postoji antifa\u0161izam bez komunizma odnosno, kao da se nastoji suzbiti istina da pravi antifa\u0161izam povijesno i logi\u010dki rezultira u kona\u010dnici i prav(n)im antikomunizmom. S tom prevrtljivo\u0161\u0107u takve komunisti\u010dke strukture sve koji im se suprotstave etiketiraju kao protivnike antifa\u0161izma, dakle kao fa\u0161iste, nacionaliste, rasiste…\u00a0 To stvara dublje podjele u dru\u0161tvu unutar jedne dr\u017eave \u0161to uistinu pogoduje stvarnom nastanku i rastu nacionalizma, rasizma, ksenofobije i inih opasnosti \u2013 sve zato \u0161to ne postoji jasna osuda komunizma koja te\u017ei za stvarnom pravdom.<\/p>\n

Usto, komunizam je, naro\u010dito u godinama neposredno prije pada Berlinskog zida, krasio i karijerizam, nepotizam i korupcija elita, a posebno gospodarska neefikasnost i nemogu\u0107nost natjecanja sa Zapadom. U zemljama u kojima nije provedena lustracija, politi\u010dke elite komunizma nastavile su s politi\u010dkim anga\u017emanom, \u0161to je ote\u017ealo tranziciju, doprinijelo nastavku gospodarske neefikasnosti, elitizmu i karijerizmu te stoga gospodarskom slabljenju tada mladih demokratskih dr\u017eava.<\/p>\n

U drugoj Rezoluciji<\/em><\/strong> (2006.) nema vi\u0161e ni rije\u010di o potrebi su\u0111enja ni krivcima za komunisti\u010dke zlo\u010dince, \u0161to predstavlja nazadovanje u odnosu na prvu rezoluciju VE, a nije prihva\u0107en ni prijedlog da se organizira me\u0111unarodna rasprava o komunisti\u010dkim re\u017eimima i njihovim zlo\u010dinima te jo\u0161 mnoge druge mjere.<\/p>\n

Naime, predlagatelj druge rezolucije, \u0161ve\u0111anin G\u00f6ran Lindbald, iznio je u prijedlogu mnoge tvrdnje koje su dio me\u0111unarodne svijesti o komunizmu. A tvrdio je da komunisti\u010dki zlo\u010dini nisu bili plod konkretnih prilika i vremena, nego smi\u0161ljene politike vo\u0111a i to prije osvajanja vlasti (predumi\u0161ljaj); da teror nije bio pojedina\u010dan, nego masovan; da su svi komunisti\u010dki re\u017eimi, bez izuzetka, prakticirali masovno nasilje i kr\u0161enje prava \u010dovjeka; da su nasilja varirala u vremenu i prostoru, ali su svugdje uklju\u010divala ubojstva, individualna ili kolektivna, smrt u logorima i deportacijama, mu\u010denje, prisilni rad, kolektivni teror, etni\u010dki i vjerski progon, povrede slobode savjesti, misli i rije\u010di, slobode medija i odsutnost politi\u010dkog pluralizma; da su se zlo\u010dini opravdavali potrebom klasne borbe i eliminiranja \u0161tetnih kategorija stanovni\u0161tva; da su komunisti\u010dki re\u017eimi progonili vlastito pu\u010danstvo. Te tvrdnje nisu u\u0161le u kona\u010dni tekst Rezolucije. Dakle, jo\u0161 se jednom pokazalo da, premda postoji upravo takva op\u0107a europska svijest o komunizmu, ipak ta svijest nije temelj slu\u017ebenim europskim dokumentima. Mo\u017eda su temelj ipak vrlo jake ekonomske i druge veze Europe s jo\u0161 uvijek komunisti\u010dkim dr\u017eavama?<\/p>\n

U Rezoluciji<\/em> Europskog Parlamenta<\/strong> prihva\u0107ena je ideja da ne mogu\/ne smiju parlamenti odlukom trenuta\u010dne ideolo\u0161ke ve\u0107ine ustanovljivati povijesnu istinu. Me\u0111utim, u pripremi te Rezolucije upravo je ideolo\u0161ka ve\u0107ina postavila osnovu za kona\u010dni dokument. Naime, prvi Prijedlog rezolucije do\u0161ao od strane deset zastupnika desnog centra – Europskih narodnih stranaka\/Europskih demokrata, koji tvrdi da su: europske integracije nastale kao reakcija na ratove i na teror totalitarizama; da postoji asimetri\u010dno moralno i politi\u010dko prosu\u0111ivanje zlo\u010dina triju totalitarizama i nedovoljna prou\u010denost komunisti\u010dkih zlo\u010dina \u0161to je, 20 godina poslije ru\u0161enja Zida, alarmantno; da postoji nejednakost tretmana \u017ertava, na \u0161tetu ovih komunizma; da sve nevine \u017ertve imaju pravo na pravdu, sje\u0107anje i jednaki tretman; da je zlo\u010din agresije, rata i istrebljenja sastavni dio komunisti\u010dke ideologije; da treba \u017ealiti \u0161to pad komunizma nije slijedilo sustavno istra\u017eivanje, moralno i politi\u010dko, zlo\u010dina, a \u0161to sprje\u010dava nastanak civilnog dru\u0161tva u tim zemljama; da treba stvoriti \u00bbEuropsku platformu spomena i savjesti\u00ab, revidirati \u0161kolske ud\u017ebenike i staviti na raspolaganje istra\u017eiva\u010da dovoljna fi nancijska sredstva… i druge \u010dinjenice.<\/p>\n

Ovim prijedlozima nisu bile zadovoljne stranke lijevog usmjerenja<\/strong>, pa one nastoje i uspijevaju 30. o\u017eujka 2009. predlo\u017eiti druga\u010diji Prijedlog rezolucije, koji su kasnije podr\u017eavali zastupnici razli\u010ditih politi\u010dkih opcija u EP. Krajnja rezolucija inzistira (samo) na spomenu \u017ertava i verbalnoj<\/strong> osudi komunizma. Budu\u0107i da je takva Rezolucija isklju\u010divi rezultat glasovanja ideolo\u0161ke (lijeve) ve\u0107ine<\/strong> o prvom, a potom i o drugom prijedlogu Rezolucije, to predstavlja upravo ono krojenje povijesne istine<\/strong> kakvo je sam i Europski Parlament osudio u kona\u010dnom dokumentu (gore spomenuto).<\/p>\n

Kontinuirano slabljenje osude komunizma u slu\u017ebenim europskim rezolucijama pokazuje izrazitu neprincipijelnost Europskih institucija<\/strong>. Stoga ne \u010dudi \u201eda se zlo\u010dini po\u010dinjeni u biv\u0161oj SFRJ i u Ruandi sude, ali se ne sudi i za zlo\u010dine komunizma. Osim toga, premda su se zlo\u010dini komunizma zbivali u najve\u0107oj mjeri pri koncu i nakon II. svjetskog rata, za njih se ne sudi gotovo nikoga, a svijet opravdano o\u010dekuje da se sudi, jo\u0161 danas, za fa\u0161isti\u010dke i nacisti\u010dke zlo\u010dine, kao i za zlo\u010dine njihovih lokalnih suradnika iz II. svjetskog rata. Svatko eti\u010dan i pravno iole obrazovan slo\u017eit \u0107e se s time, ali \u0107e postaviti i opravdano pitanje za\u0161to se ne sudi za istovjetne, ili jo\u0161 te\u017ee zlo\u010dine tre\u0107eg, komunisti\u010dkog totalitarizma, iz istog II. svjetskog rata, ili \u010dak iz novijeg vremena. Jer, rezultat ovakvog stanja jest to da se ne ostvaruje nikakva pravda, niti se dolazi do povijesnih \u010dinjenica i istine, niti do pomirenih spomena\/nekonfliktnih memorija, niti do \u010dvrstih osnova za pomirenje i opro\u0161tenje.\u201c*<\/p>\n

\u0160to u\u010diniti?<\/strong><\/p>\n

2016. godina izvrsna je godina da Europski Parlament uvidi katastrofalne rezultate nedostatne osude komunizma, napose po europska gospodarstva i dru\u0161tvene odnose: naslije\u0111eni nepravedni sustav pretvorbe i privatizacije (po ”Markovi\u0107evom zakonu” iz 80-tih godina) ili lex Perkovi\u0107<\/em> koji je uzrokovao i me\u0111unarodne trzavice; ja\u010danje lijevih i desnih totalitarno usmjerenih stranaka u nacionalnim parlamentima; sna\u017ena centraliziranost biv\u0161ih komunisti\u010dkih dr\u017eava, obavje\u0161tajni problemi, nedostatak slobode medija, pritisci na vjerske slobode i sl. To su sada sve problemi Europske unije.<\/p>\n

Europska unija treba prva provesti cjelovitu lustraciju (nacista, fa\u0161ista i komunista) u svojim institucijama, kako vi\u0161e ne bi dolazilo do preglasavanja povijesne istine u Parlamentu. Zato to isto trebaju provesti nacionalni parlamenti. I to: i u odnosu na fa\u0161iste i u odnosu na komuniste, jednakom mjerom. A zbog budu\u0107nosti, lustrirati treba sva mjesta koja imaju velik utjecaj na dru\u0161tvo: medije, obrazovni sustav, sudstvo, tu\u017eiteljstvo,… Ali, jo\u0161 va\u017enije, u lustraciju treba uklju\u010diti sve one koji se i dan danas upu\u0161taju u ozbiljno koketiranje s bilo kojim od zlo\u010dina\u010dkih re\u017eima.<\/p>\n

Zato se \u010dini dobrom praksa Litve:<\/p>\n

… tj. njezinog “Zakona o ocjeni Dr\u017eavnog komiteta za sigurnost (NKVD, NKGB, MGB, KGB) i sada\u0161njim aktivnostima pripadnika tih organizacija”\u00a0od 16. srpnja 1998. Po tom zakonu KGB je kvalificiran kao zlo\u010dina\u010dka organizacija koja je po\u010dinila ratne zlo\u010dine, genocid, represiju, teror i politi\u010dki progon u okupiranoj Litvi. Zato zakon zabranjuje pripadnicima KGB-a tijekom 10 godina sljede\u0107e djelatnosti: rad u dr\u017eavnim ustanovama, lokalnoj samoupravi, nacionalnoj sigurnosti, tu\u017eiteljstvu, sudstvu, diplomaciji, odvjetni\u0161tvu i javnom bilje\u017eni\u0161tvu, bankama, strate\u0161kim gospodarskim sektorima, medijima, \u0161kolstvu, te im zabranjuje posjedovanje oru\u017eja. Zakon ipak predvi\u0111a mogu\u0107nost neprimjene ovih mjera za one KGB-funkcionare i suradnike koji se u roku od 3 mjeseca prijave \u201cCentru za istra\u017eivanje genocida i otpora litavskog naroda\u201d i otkriju svu svoju djelatnost i sve \u0161to znaju o zlo\u010dina\u010dkoj djelatnosti komunisti\u010dkih institucija. Iskrenost ovakvih samo-prijavljivanja procjenjuju slu\u017ebenici Centra koji na osnovi toga mogu preporu\u010diti jednoj nezavisnoj dr\u017eavnoj komisiji da odlu\u010di izuzeti takve \u201cpokajnike\u201d od navedenih mjera zabrane. Litavski zakon bio je izraz volje da se ne blokira rad dr\u017eave i tranzicija, ali isto tako da se onemogu\u0107i restauracija komunizma.*<\/em><\/p>\n

To bi mogao biti dobar uzor drugim dr\u017eavama.<\/p>\n

U isto vrijeme, potrebno je organizirati me\u0111unarodnu raspravu o komunisti\u010dkim re\u017eimima i njihovim zlo\u010dinima te poticati sustavno istra\u017eivanje zlo\u010dina, kako bi se unaprijedilo civilno dru\u0161tvo u biv\u0161im komunisti\u010dkim zemljama. Tako\u0111er, potrebno je izmijeniti nacionalna zakonodavstva s ciljem da se potpuno otvore arhivi biv\u0161ih komunisti\u010dkih dr\u017eava, a pritom, najbolje kod zahtjeva za izuze\u0107em od lutracije, tra\u017eiti da se iznesu podaci mnogobrojnim o skrivenim ili zapaljenim dokumentima.<\/p>\n

Kona\u010dno, treba u\u010diniti vi\u0161e da se komunisti\u010dki simboli i veli\u010danje istaknutih komunista, barem vo\u0111a, zabrani na prostoru EU, u mjeri u kojoj to postoji za fa\u0161isti\u010dke i nacisti\u010dke simbole i vo\u0111e. Jer, nepojmljivo je da europske metropole jo\u0161 uvijek imaju ulice, trgove ili institucije s nazivima zlo\u010dinaca ili totalitarnom simbolikom. To se \u010desto pravda koli\u010dinom dobra koje su pojedinci u\u010dinili, ali zaboravlja se da je to ”dobro” postojalo samo za odabranu ili pogodnu skupinu ljudi, dok su svi drugi trpjeli najgore od ”dragih vo\u0111a”, kao \u0161to je to slu\u010daj u svakom drugom totalitarizmu\/diktaturi: uvijek je samo jednima dobro, dok drugi trpe zlo\u010din. Nikakvo dobro (ekonomsko blagostanje, teritorij, ”nezavisnost” i sl.) ne mo\u017ee opravdati zlo\u010din na drugoj strani, jer upravo zahvaljuju\u0107i tom kr\u0161enju ljudskog dostojanstva na jednoj strani, postoji ono ”dobro” na drugoj. NR Kina je izvrsan primjer toga: ekonomski rast i blagostanje mnogih mogu\u0107e je jedino zato \u0161to je velika veli\u010dina radnika izlo\u017eena ogromnom izrabljivanju i nepo\u0161tivanju dostojanstva u korist profita i kapitala.<\/p>\n

Dakle, \u010dini se da je 2016. godina idealno vrijeme da Europske institucije\u00a0donesu konkretnije dokumente i djelatne mjere u svrhu ostvarivanja plodne trijade Istina \u2013 Pravda \u2013 Pomirenje.\u00a0<\/em><\/p>\n

I.G<\/em>.<\/p>\n

\n

 <\/p>\n

–<\/h6>\n
*Glavni izvor za navedene \u010dinjenice i citate u tekstu jest \u010dlanak: \u00a0Neven \u0160IMAC: Europa i komunizam<\/em>, u: Nova prisutnost 9 (2011) 1, 241-256<\/strong><\/a><\/h6>\n
Drugi izvori su: Rezolucija Vije\u0107a Europe 1096; Rezolucija 1941;\u00a0\u010dlanak Ivice Ragu\u017ea: Papa Benedikt XVI. o Crkvi, dr\u017eavi i politici<\/a><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne zaboravimo da nasilje ne \u017eivi samo, da je nesposobno \u017eivjeti samo: ono je intimno povezano s la\u017ei. Nasilje nalazi svoje jedino uto\u010di\u0161\u0107e u la\u017ei, a la\u017e svoju jedinu podr\u0161ku u nasilju. Svaki \u010dovjek koji je izabrao nasilje kao sredstvo neupitno mora izabrati la\u017e kao pravilo.\u00a0(A. Sol\u017eenjicin) 2016. godine navr\u0161ava se dvadeset godina od prve […]<\/p>\n","protected":false},"author":78725290,"featured_media":681,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_coblocks_attr":"","_coblocks_dimensions":"","_coblocks_responsive_height":"","_coblocks_accordion_ie_support":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_wpcom_ai_launchpad_first_post":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[683901615,683901607],"tags":[],"class_list":["post-649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualno-u-domovini","category-aktualno-u-svijetu"],"yoast_head":"\nNedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Nedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ne zaboravimo da nasilje ne \u017eivi samo, da je nesposobno \u017eivjeti samo: ono je intimno povezano s la\u017ei. Nasilje nalazi svoje jedino uto\u010di\u0161\u0107e u la\u017ei, a la\u017e svoju jedinu podr\u0161ku u nasilju. Svaki \u010dovjek koji je izabrao nasilje kao sredstvo neupitno mora izabrati la\u017e kao pravilo.\u00a0(A. Sol\u017eenjicin) 2016. godine navr\u0161ava se dvadeset godina od prve […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KRATKI OGLEDI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-01T22:07:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-09-29T21:44:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"683\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Kratki ogledi\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649\"},\"author\":{\"name\":\"Kratki ogledi\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"headline\":\"Nedosljedna Europa\",\"datePublished\":\"2015-12-01T22:07:58+00:00\",\"dateModified\":\"2019-09-29T21:44:56+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649\"},\"wordCount\":2615,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/12\\\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1\",\"articleSection\":[\"Aktualno u domovini\",\"Aktualno u svijetu\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649\",\"name\":\"Nedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/12\\\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1\",\"datePublished\":\"2015-12-01T22:07:58+00:00\",\"dateModified\":\"2019-09-29T21:44:56+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/12\\\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/i0.wp.com\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2015\\\/12\\\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1\",\"width\":6000,\"height\":4000},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?p=649#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nedosljedna Europa\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/\",\"name\":\"KRATKI OGLEDI\",\"description\":\"... i oni malo du\u017ei\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\"},\"alternateName\":\"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238\",\"name\":\"Kratki ogledi\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\",\"width\":207,\"height\":214,\"caption\":\"Kratki ogledi\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/07\\\/logo-za-blog-1.png\"},\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/kratkiogledi.wordpress.com\",\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/kratkiogledi\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/kratkiogledi\\\/\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/kratkiogledi.com\\\/?author=78725290\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Nedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Nedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI","og_description":"Ne zaboravimo da nasilje ne \u017eivi samo, da je nesposobno \u017eivjeti samo: ono je intimno povezano s la\u017ei. Nasilje nalazi svoje jedino uto\u010di\u0161\u0107e u la\u017ei, a la\u017e svoju jedinu podr\u0161ku u nasilju. Svaki \u010dovjek koji je izabrao nasilje kao sredstvo neupitno mora izabrati la\u017e kao pravilo.\u00a0(A. Sol\u017eenjicin) 2016. godine navr\u0161ava se dvadeset godina od prve […]","og_url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649","og_site_name":"KRATKI OGLEDI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","article_published_time":"2015-12-01T22:07:58+00:00","article_modified_time":"2019-09-29T21:44:56+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1","width":1024,"height":683,"type":"image\/jpeg"}],"author":"Kratki ogledi","twitter_card":"summary_large_image","schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649"},"author":{"name":"Kratki ogledi","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"headline":"Nedosljedna Europa","datePublished":"2015-12-01T22:07:58+00:00","dateModified":"2019-09-29T21:44:56+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649"},"wordCount":2615,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1","articleSection":["Aktualno u domovini","Aktualno u svijetu"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649","name":"Nedosljedna Europa - KRATKI OGLEDI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1","datePublished":"2015-12-01T22:07:58+00:00","dateModified":"2019-09-29T21:44:56+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#primaryimage","url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1","contentUrl":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1","width":6000,"height":4000},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?p=649#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/kratkiogledi.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nedosljedna Europa"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#website","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/","name":"KRATKI OGLEDI","description":"... i oni malo du\u017ei","publisher":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238"},"alternateName":"Osvrti o Crkvi, dru\u0161tvu, teologiji, vjeri i politici","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/#\/schema\/person\/a19af4dafacaa401af98a96aaedd9238","name":"Kratki ogledi","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","contentUrl":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png","width":207,"height":214,"caption":"Kratki ogledi"},"logo":{"@id":"https:\/\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/logo-za-blog-1.png"},"sameAs":["http:\/\/kratkiogledi.wordpress.com","https:\/\/www.facebook.com\/kratkiogledi","https:\/\/www.instagram.com\/kratkiogledi\/"],"url":"https:\/\/kratkiogledi.com\/?author=78725290"}]}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p5B00O-at","jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kratkiogledi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/65h.jpg?fit=6000%2C4000&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/78725290"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=649"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2709,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649\/revisions\/2709"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kratkiogledi.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}