Sve Božje djelovanje u događaju Isusova uskrsnuća zadobiva svoj puni smisao. Svojim vazmenim otajstvom Krist dovršava djelo za ljude, da svi prispiju k slavi uskrsnuća. To je razlog zašto Uskrs ‘slavimo’, ali i razlog zašto je svaka nedjelja ‘mali Uskrs’, dan zahvale i slavlja. Neki svjetski jezici zadržali su u nazivu nedjelje tu vazmenu dimenziju, a hrvatski jezik oslonio se na motiv rada ili djela.
Bog je taj koji je „u osvit prvoga dana u tjednu“ izveo najveće djelo uskrsnućem Isusovim. On je taj koji u taj dan čini nešto novo, stvara i djeluje. Čovjek je onaj koji se ima prepustiti tom Božjem djelovanju, slaviti što je dostojan tog Božjeg djela i zahvaljivati Bogu na toj milosti. Zato je hrvatski naziv toga dana u tjednu oslonjen na misao o čovjekovom ne djelovanju (ne-djelja). Čovjek koji šest dana radi, sedmoga dana zahvaljuje na tom daru rada i prepušta se Božjem posvećujućem djelovanju, kako bi sljedeći tjedan, obasut, blagoslovom mogao iznova raditi. Zato je nedjelja i zadnji dan u tjednu, kao dan zahvale, i prvi dan u tjednu kao dan posvećenja.
Društva izgrađena na kršćanskoj baštini to su uvijek prepoznavala u svojem pravu, te se nedjelju čuvalo kao neradni dan. No, danas je čak i to dovedeno u pitanje. Stoga je nužno podsjećati uvijek da je nedjeljni počinak pravo radnika koje proizlazi ne iz državnog prava, već iz dostojanstva ljudske osobe. Taj se počinak ne smije uskratiti, nego se mora štititi. Radniku treba odmor i vrijeme koje će provesti s obitelji, vrijeme za društvo, kulturu, razmišljanje ili šutnju.
Nedjelja je kao Dan oslobođenja namijenjena svima. I oni koji vjeruju i oni koji ne vjeruju trebaju taj dan kako bi spoznali da nisu ničiji robovi, pa ni smrti, već kako bi živjeli i zahvaljivali na slobodi, ali i kako bi taj dan posvetili djelatnoj ljubavi prema obitelji, rodbini, nemoćnima i starcima.
Ivan Glavinić
izvorno: 043Bjelovarsko-bilogorski vjesnik br. 050, god. II., 2019.
Odgovori