Isus je iz svoje Nazaretske obiteljske kuće nosio iskustvo manualnog rada u ispomoći svetom Josipu. No, ta činjenica je mnogima bila predmet poruge: „Nije li ovo drvodjeljin sin?“ (Mt 13, 55). Ljudima nije bilo jasno kako netko tko se bavi tako ”banalnim” poslom u isto vrijeme govori o vjeri, o kraljevstvu nebeskom te o moralnoj preobrazbi cjelokupnog života u skladu s Božjim zakonom. Ismijavali su Isusa jer nisu znali kakve veze ima jednostavni radnik s temeljnim pitanjima vjere i morala. Slično se događa i danas, iako u ponešto drugačijem obliku: često se negira da vjera i moral imaju ikakve veze s nekim zanimanjem ili konkretnim radom.
No, baš to što je Isus „drvodjeljin sin“ snažno govori o toj vezi: drvodjeljstvo, tj. stolarstvo je jedno od zanimanja u kojemu se najlakše vidi moralna strana rada. Nepošteno i neodgovorno odrađen stolarski posao vrlo brzo rezultira kvarom i propašću proizvoda, na štetu ljudi koji su se njim služili; pošteno i odgovorno odrađen posao znači postojan i dobar proizvod. U ovoj slici jasno se vidi da nema posla koji ne bi imao moralnu dimenziju i nema zanimanja u kojemu ne bi vrijedio temeljni moralni zakon „čini dobro, izbjegavaj zlo“. Taj moralni zakon svaki čovjek nosi upisan u svojemu biću i spoznaje ga osluškujući vlastitu savjest. Zato je vrlo važno čuvati slobodu savjesti u svakom poslu: radnik ne smije biti prisiljavan raditi neki posao protiv vlastite savjesti, niti maltretiran ili otpušten samo zbog obavljanja posla po savjesti.
Česte tvrdnje da se „onaj tko želi raditi po savjesti ne može baviti nekim zanimanjima“ mogu imati dalekosežne posljedice, jer nije samo pitanje kakav će proizvod čovjek radom izgraditi, već i što će tako učiniti za svijet oko sebe. No, osim slobode savjesti, važno je i to da radnik, tj. svaki čovjek odgaja savjest – usavršava se u osluškivanju glasa savjesti, kako bi uvijek mogao ispravno djelovati.
Ivan Glavinić
izvorno: 043Bjelovarsko-bilogorski vijesnik br. 047, god. II., 2019.
Odgovori